Mandić: Budućnost Crne Gore i Evrope u slobodnoj riječi i otvorenom dijalogu

„Upravo na primjeru moje zemlje, Crne Gore, možemo sagledati koliko su sloboda, demokratija i pravo na drugačije mišljenje, dragocjeni, ali i koliko lako mogu postati meta političkog nasilja. Istorija Crne Gore, nažalost, dugo nije poznavala slobodnu smjenu vlasti na demokratskim izborima. Decenijama je njome vladala autokratija, i tek nedavno smo osvojili mogućnost da vlast biramo i smjenjujemo na izborima, što jedino i priliči savremenim demokratskim društvima. Za takvo kašnjenje postoji više razloga i objašnjenja“, rekao je Mandić.

Okupljeni danas u duhu demokratije i slobode u Savjetu Evrope, kako je naveo, govore o jednoj temi koja tišti savremeni svijet – o nasilju protiv političara.

„Pad Berlinskog zida, kako je dodao, simboličan je čin koji je krajem 1989. donio slobodu mnogim narodima, ali nije obuhvatio Crnu Goru. Kod nas su komunisti samo promijenili ruho i preko noći postali socijalisti, zadržavajući sve represivne mehanizme prethodnog režima. Savez komunista Crne Gore, do tada vladajuća partija, samo je promijenio ime, a metodi vladanja su ostali isti, sa jednom bitnom razlikom. U politički i privredni život uvedeni su organizovani kriminal i korupcija, čime je došlo do opasne simbioze kriminala i države“, rekao je Mandić.

Prema njegovim riječima, po tome se „nijesmo mnogo razlikovali od država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, ali su one, za razliku od Crne Gore, imale volje i snage da smjenjuju vlast na izborima i bore se protiv ovih pošasti“.

Kao dugogodišnji opozicionar, zajedno sa svojim kolegama, kako je istakao, borio se svim demokratskim sredstvima protiv takvog teškog stanja.

„Neprijatno mi je što moram istaći da smo ja, i moje tadašnje kolege iz opozicije, Milan Knežević, Nebojša Medojević, Nikola Bajčetić, Mihailo Čađenović, Dejan Vujisić… i mnogo takvih boraca za demokratiju, bili žrtve tadašnjeg režima – upravo zbog istrajne borbe za slobodne izbore i poštovanje volje naroda. Politički progon i nasilje bili su naša svakodnevica. Bez skidanja poslaničkog imuniteta, bili smo hapšeni, zatvarani, progonjeni i diskreditovani, a da onaj koji je to radio nije osjećao nikakvu odgovornost, grižu savjesti ili stid“, rekao je Mandić.

Kako je ocijenio, velika pobjeda na izborima 2020. godine pružila je mogućnost da se reformiše Crna Gora, da se krene u izgradnju odgovornih institucija, uz dosljedno poštovanje Ustava i zakona.

„Upravo sada naša zemlja vodi odlučnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, strogo vodeći računa da ta borba bude pravedna, i da u potpunosti isključuje politički revanšizam i nasilje. Kao predsjednik Skupštine Crne Gore, svoj mandat sam upravo stavio u službu dijaloga, razumijevanja i kompromisa. Ne zamjeram opoziciji kada moj rad ili rad ministara kritikuje vrlo oštro, jer sam većinu svoje karijere proveo u opozicionim klupama i vrlo dobro razumijem ulogu opozicije u društvu koje zaista želi da bude demokratsko. Danas, ovdje sa vama, ujedinjeni u evropskoj težnji ka miru i stabilnosti, mi šaljemo jasnu poruku da nasilje nad političarima i represija nad drugačijim stavovima nemaju mjesta u savremenoj Evropi“, poručio je Mandić.

One zemlje koje se nijesu suočile sa ovom istinom, kako je upozorio, uvijek rizikuju povratak u mrak i autokratiju.

„Budućnost Crne Gore, kao i budućnost demokratske Evrope, leži u poštovanju drugačijeg mišljenja, u slobodnoj riječi i otvorenom dijalogu. To su temelji mira, stabilnosti i napretka. Neka i naše iskustvo bude podsjetnik koliko je nasilje nad političkim protivnicima opasno. Važno je razumjeti i poštovati ljude koji se za svoje ideje bore demokratskim sredstvima. Neke od vaših država davno su usvojile te vrijednosti, a neke, poput Crne Gore, tek od nedavno. Mi shvatamo prednosti demokratije i uradićemo sve da se ne vratimo u doba autokratije i totalitarnih režima, jer takva opasnost uvijek postoji“, rekao je Mandić.