“Razlozi za ovakvu odluku predsjednika sadržani su u brojnim otvorenim pitanjima koja se tiču predmetnog Sporazuma, a na koja javnost nije dobila adekvatne odgovore od strane Vlade Crne Gore”, ističu iz kabineta Milatovića.

Glavne primjedbe, dodaju, odnose se na odstupanja od ustavnih određenja koja se tiču obezbjeđivanja slobodne konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu; suspendovanje primjene crnogorskog zakonodavstva koje se odnosi na javne nabavke, javne tendere i državnu imovinu pri čemu se, dodatno, predviđa da će i ostatak crnogorskog zakonodavstva biti podložan izmjenama u cilju implementacije Sporazuma.

“Nepostojanje pravnih i finansijskih analiza u odnosu na brojne obaveze koje je Sporazumom, u ime Crne Gore, preuzela Vlada, a čija realizacija u budućnosti može dovesti do fiskalne neodrživosti sistema javnih finansija; utvrđivanje javnog interesa Sporazumom, unaprijed, a bez konkretizacije lokacija i karakteristika budućih projekata, čime se uvodi pravna nesigurnost za sve građane Crne Gore čija imovina može biti predmet interesovanja investitora; nedefinisanje strukture budućih projekata kada je u pitanju odnos komponente razvoja turizma u odnosu na razvoj nekretnina, posebno imajući u vidu da se razvoj nekretnina ne može tretirati u okviru zakonske definicije javnog interesa”, navode iz kabineta Milatovića.

Sporazum, ističu, praktično predstavlja jednostrano obavezujući akt kojim se predviđa niz obaveza za državu Crnu Goru, dok isti ne sadrži nijednu konkretnu obavezu druge strane koja bi osigurala zaštitu interesa naše države u ovom pravnom poslu.

“Ovakvim pristupom, Vlada Crne Gore je državu Crnu Goru dovela u neravnopravan položaj u odnosu na drugu ugovornu stranu, navodi se u obrazloženju”, dodaje se.

U aktu koji je dostavljen Skupštini Crne Gore, predsjednik je ukazao i na visok stepen netransparentnosti koji je pratio pripremu i potpisivanje predmetnog Sporazuma i opasnost da se odstupanjima od prihvaćenih pravila tržišne ekonomije i pružanja državne pomoći dovede u pitanje nastavak EU puta.

“Takođe, postavlja se pitanje usaglašenosti Sporazuma sa sistemskim zakonima u oblasti zaštite konkurencije i kontrole državne pomoći, o čemu je bilo riječi i od strane rukovodstva Agencije za zaštitu konkurencije”, navode iz kabineta Milatovića.

Posebno je istakao i navode iz mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije od 15. aprila 2025. godine koje sadrži brojne  primjedbe na sadržinu predmetnog Sporazuma, ali i stavove zvaničnika EU koji su iskazali zabrinutost zbog mogućih odstupanja od pravila EU u pojedinim segmentima Sporazuma.

Konačno, predsjednik Crne Gore pozvao je poslanike da, pri ponovnom odlučivanju, u vidu imaju sve primjedbe na Sporazum koje su, u proteklom periodu, iznijeli predstavnici državnih organa, lokalnih zajednica, NVO sektora i EU zvaničnika, kako bi se preduprijedile štetne posljedice po ostvarivanje državnih interesa.