hoće li preduzeti nešto povodom ocjena hrvatskog ministra
Niko da zucne o tvrdnji da „Lora“ nije logor: Država i partije oćutali poruku Grlić Radmana
Niko da zucne o tvrdnji da „Lora“ nije logor: Država i partije oćutali poruku Grlić Radmana
“Vijesti” su ih pitale kako gledaju na stavove Grlić Radmana, a zvaničnike i nadležne institucije i hoće li preduzeti nešto povodom ocjena šefa diplomatije Hrvatske.
Upitan šta je Zagreb spreman da uradi da se rasvijetli slučaj splitskog logora, u kom je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, hrvatski ministar je u intervjuu “Vijestima” odgovorio da “ne postoji i nikad nije postojao nikakav ‘logor Lora’”, da to nije otvoreno pitanje, već “narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve”.
“Sve oko događanja u zatvoru u ‘Lori’ je procesuirano i presuđeno, te je u domenu pravosudnog postupanja, što niti je moguće, niti potrebno komentarisati”, poručio je Grlić Radman, na odgovarajući na dodatna pitanja – šta je “Lora” ako nije logor, te kako rasvjetljavanje stradanja ljudi koji su bili ratni zarobljenici, a koji su, u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja, može biti “narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve”.
Prema podacima crnogorskog Udruženja učesnika ratova, od 1990. godine je u “Lori” ubijeno 14 pripadnika bivše JNA iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, koji su zarobljeni na hercegovačkom ratištu 1992. Županijsko državno tužilaštvo u Splitu pokrenulo je krajem 2011. istragu o ubistvu grupe zarobljenika, pripadnika pomenute grupe, ali taj slučaj još nije dobio epilog na sudu. Crnogorsko državno tužilaštvo je prije više od deceniju ustupilo Hrvatskoj obimnu dokumentaciju u vezi s tim slučajem.
Na pitanje da prokomentariše tvrdnje Grlić Radmana, šef kluba opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić rekao je juče na konferenciji za medije da želi da sačeka da se detaljnije upozna s intervjuom i da, imajući u vidu da su to stavovi koji dolaze od zvanične hravatske politike, ne bi izlazio s konkretnijim komentarom.
On je naveo da svakako očekuju da Crna Gora preko svojih institucija uspostavi “ozbiljniju komunikaciju s Hrvatskom”.
“Obaviješteni smo da se vode pregovori i razgovara kako bi se sanirale štetne posljedice nastale usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Ovo je očigledno sad dio korpusa novih pitanja o kojima treba razgovarati”, poručio je Nikolić.
Šef države Jakov Milatović, izjavio je juče, komentarišući stav Grlić Radmana da bi Podgorica trebalo rezolucijom da osudi agresiju na Dubrovnik – da je loša politika koja je početkom devedestih postojala u Crnoj Gori, doprinijela, između ostalog, razaranju bivše države.
“Dajte da se ne vraćamo non-stop na neke rezolucije… Kritikovao sam prošle godine onu rezoluciju (o genocidu u Jasenovcu), ne zato što treba negirati genocid u Jasenovcu, koji se desio, nego zato što sam smatrao da ćemo mi, u ime Crne Gore, smanjiti i oslabiti našu pregovaračku poziciju u otvorenim bilateralnim pitanjima s Hrvatskom. Šta se desilo? Oslabili smo našu pregovaračku poziciju… Ti isti koji su je oslabili, sad tražim da, naravno, urade nešto kako bismo što prije u dobroj vjeri riješili pitanja sa zvaničnim Zagrebom. Isto tako, pozivam zvanični Zagreb da dodatno pokažu razumijevanje prema Crnoj Gori”, naveo je.
Grupa NVO: Grlić Radman nije u pravu
Nevladine organizacije (NVO) za ljudska prava Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Akcija za ljudska prava iz Podgorice, izrazile su juče protest zbog, kako kažu, netačnih izjava Grlić Radmana.
“Ministar nije u pravu. Tačno je da je pravosnažnim presudama utvrđeno kako su pripadnici 72. bojne vojne policije Hrvatske vojske civile i ratne zarobljenike dovedene bez ikakvog pravnog osnova ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, sve do smrti nekih od njih. No, nažalost nisu istraženi ni presuđeni svi zločini počinjeni u ‘Lori’. Upozoravamo na zakašnjeli postupak stradanja crnogorskih ratnih zarobljenika, uprkos postojanju svjedočenja o tome da su se zločini nad njima dogodili”, poručili su, dodajući da žale što Grlić Radman, “umjesto ohrabrenja na nastavak procesuiranja zločina”, svojim izjavom “pokušava da utiče na rad nadležnih institucija”.
