Poslanici danas o nepovjerenju Vladi i skraćenju mandata Skupštini

Sjednica na kojoj bi trebalo da se raspravlja o skraćenju mandata Skupštini zakazana je za 10 sati, a o izglasavanju nepovjerenja Vladi u 11 sati.

Poslanici u crnogorskom parlamentu juče nijesu raspravljali o razrješenju potpredsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića, nakon što dnevni red nije dobio potrebnu podršku. Sjednica parlamenta trajala je svega nekoliko minuta.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić saopštio je da se o dnevnom redu izjasnilo 77 poslanika – 20 njih je glasalo za, 11 protiv, a 46 je bilo uzdržanih.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da će na današnjoj sjednici Skupštine biti manje glasova za podršku Vladi Crne Gore, nego što je juče bilo za usvajanje dnevnog reda oko njegovog razrješenja.

Premijer Zdravko Krivokapić kazao je da zna da od danas neće biti na toj funkciji jer je, kako je naveo, to dogovoreno s liderom Demokratske partije socijalista Milom Đukanovićem. On je , na vanrednoj pres konferenciji, kazao da su dešavanja na političkoj sceni davno isplanirana i da ulazimo u završnicu toga plana. Pozvao je građane da ne izlaze na ulice i da sve posmatraju od kuće, kako bi se sačuvao mir.

Vlada, u obrazloženju predloga za skraćenje mandata Skupštini, podsjeća da je nakon parlamentamih izbora, 30. avgusta 2020. godine, 23. septembra konstituisan novi saziv parlamenta.

Dodaje se da je Vlada izabrana 4. decembra iste godine.

“Već od prvog dana izbora Vlade, koja je i formirana nakon komplikovanih pregovora i u atmosferi nedovoljnog povjerenja, predsjednik Vlade i većina ministara susrijetali su se sa brojnim opstrukcijama i osporavanjima u radu”, kaže se u obrazloženju.

Kako se navodi, ako se uzme u obzir teška ekonomsko-socijalna situacija, izražene podjele i nestabilni društveno-politički ambijent koji je naslijeđen od prethodnog režima, izazovi sa kojima se suočavala Vlada bili su ogromni.

“Uprkos tome, rezultati koje je za kratko vrijeme i u takvom ambijentu postigla Vlada Crne Gore, najbolji su mogući”, smatraju iz izvršne vlasti.

Ocjenjuje se da je složena politička klima kulminirala odlukom poslaničkog kluba koji predvodi partija potpredsjednika Vlade da krene u postupak izglasavanja nepovjerenja, odnosno rušenja Vlade čiji je vicepremijer.

“To je nametnulo pitanje da li u ovakvoj atmosferi nepovjerenja, Vlada i ovaj saziv Skupštine mogu da nastave da vrše Ustavom preuzete nadležnosti u korist građana i u korist našeg evropskog puta”, kazali su iz Vlade.

Kako se navodi, dodatno se postavlja pitanje da li politička dešavanja i procesi u koje su izvjesno krenuli određeni subjekti parlamentarne većine odgovaraju izbornoj volji građana, od 30. avgusta prošle godine.

“Naš odgovor je jasan i nedvosmislen – ne! Naprotiv. Zbog toga i još mnogo razloga, kao najpravednije, najbolje i u datim okolnostima jedino demokratsko rješenje za prevazilaženje političke situacije vidimo skraćenje mandata Skupštini”, kaže se u vladinom obrazloženju i navodi da bi se time stvorili uslovi za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

Predlog da se glasa o nepovjerenju Vladi potpisao je 31 poslanik opozicije i koalicije Crno na bijelo.

Podsjeća se da su na sjednici Skupštine, 29. decembra, izglasane interpelacije ministrima vanjskih poslova, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i prosvjete, nauke, kulture i sporta, čime je postalo jasno da nemaju podršku parlamentarne većine.

Potpisnici predloga za izglasavanje nepovjerenja Vladi naveli su da je premijer Zdravko Krivokapić najavio da će odbiti da postupi po interpelacijama za smjenu tri ministra.

“Time je pokazao da ne poštuje Ustav i zakone, ali ni osnovne demokratske principe poštovanja parlamenta kao najvećeg zakonodavnog doma koji je birao sastav Vlade”, kaže se u obrazloženju.

Navodi se da je 17. juna smijenjen ministar pravde i ljudskih i manjinskih prava, a da Krivokapić nije predložio parlamentu novog ministra.

Poslanici, koji su potpisali predlog, smatraju da je Krivokapić time direktno ugrozio reforme u ključnim poglavljima 23 i 24, koja su najvažnija za napredak na putu ka članstvu u EU u oblasti vladavine prava.

Oni su ocijenili da je Krivokapić svojim djelovanjem više puta u prethodnom periodu ugrozio i otežao saradnju između zakonodavne i izvršne vlasti, što je direktno proizvelo institucionalnu i političku krizu u zemlji.

„Ovakvo stanje dovelo je do blokade parlamenta, pa čak i do bojkota od jednog dijela poslanika parlamentarne većine, što je direktno uticalo da se veliki broj zakona i podzakonskih akata ne razmatra u skupštinskoj proceduri“, kaže se u predlogu za glasanje o nepovjerenju Vladi.

Navodi se da je sve to dovelo u pitanje efikasan rad parlamenta, čiji je osnovni zadatak da služi javnom interesu i interesima građana, a ne partikularnim interesima bilo koje političke grupacije ili pojedinca.

„Politička kriza, neadekvatna saradnja zakonodavne i izvršne vlasti, neusaglašavanje zakonske regulative sa zakonskom regulativom EU, kao i neaktivnost pojedinih ministara doveli do usporavanja evropskih integracija“, naveli su potpisnici predloga.

To se, kako su kazali, odrazilo na ocjene u godišnjem izvještaju Evropske komisije vezanom za proces napretka Crne Gore u evropskim integracijama.

„Zbog navedenih činjenica, kao i izjave brojnih političkih subjekata u kojima se navodi da Vlada nema većinsku podršku u parlamentu, smatramo jednim od osnovnih postulata savremene demokratije da se istoj provjeri podrška u Skupštini“, zaključuje se u predlogu.

Dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi, koje bi trebalo sjutra da budu razmatrane, predviđeno je objedinjavanje lokalnih izbora koji će biti održani u maju.