Kakav uticaj može imati na evropsku zimu?
Fenomen La Ninja nam može donijeti ledenu zimu i više snijega: Kako će kretanje vjetrova uticati na temperature kod nas
Fenomen La Ninja nam može donijeti ledenu zimu i više snijega: Kako će kretanje vjetrova uticati na temperature kod nas
Nakon sve većih nagađanja da bi La Ninja mogla da se pojavi u Evropi ove jeseni, Nacionalni centar za prognozu klime Američke administracije za okeane i atmosferu (NOAA) potvrdio je da postoji 60 odsto šanse da će se razviti – i trajati do marta.
La Ninja je faza fenomena klimatskog sistema zvanog El Ninjo – južna oscilacija. Ima dvije suprotne faze – El Ninjo i La Ninja – i obje značajno mijenjaju vremenske prilike širom planete.
La Ninja nastaje kada temperature morske površine u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana padnu ispod prosjeka. Tokom La Ninje, uobičajeni vjetrovi koji duvaju od istoka ka zapadu postaju jači i guraju toplije vode dalje na zapad. S druge strane kada je zemlja pod uticajem El Ninja ti vjetrovi slabe ili duvaju u suprotnom smjeru i šalju toplu vodu na površini ka istoku.
I La Ninjo i La Ninja mogu imati širok uticaj na globalne vremenske obrasce, uključujući i one u Evropi, iako ti uticaji mogu značajno varirati u zavisnosti od udaljenosti od Pacifika.
Udaljenost znači da faze mogu biti lako poremećene lokalnim vremenskim obrascima, što otežava predviđanje njihovih tačnih efekata u Evropi. Naime, kada se ovi fenomeni jave, ishod nikada ne bude potpuno isti.
Kakav uticaj La Ninja može imati na evropsku zimu ove godine?
Početkom ovog mjeseca, stručnjaci Svjetske meteorološke organizacije predvidjeli su veliku vjerovatnoću da ćemo biti pod uticajem La Ninje od oktobra do februrara.
Naučnici kažu da će ovu zimu vjerovatno ispratiti slab ili umjeren uticaj ovog meteorološkog fenomena, s mogućnošću da on oslabi početkom 2025. godine.
Generalno, La Ninja donosi niže temperature od uobičajenih širom zapadne Evrope. Meteorolozi očekuju da će temperature opasti na kontinentu kako se budemo približavali novembru i decembru.
Takođe, La Ninja obično donosi vlažnije i hladnije uslove u Alpima, što može dovesti do češćih i obilnijih sniježnih padavina. S obzirom na nedostatak snijega u brojnim skijalištima koji je prouzrokovao zatvaranje, La Ninja bi mogla biti dobrodošao događaj za neke.
Na drugim mjestima u Evropi obično ima manje snijega, a sjeverozapadne i jugoistočne zemlje imaju tendenciju da budu sušnije nego inače, dok će jugozapadne zemlje vjerovatno imati više kiše.
Ranije u oktobru, djelove zapadne i centralne Evrope pogodilo je nekoliko oluja koje su stizale sa Atlantika.
Sada će Francuska, Velika Britanija i Skandinavija biti najhladniji regioni od oktobra, sa temperaturama koje će ove zime vjerovatno biti niže nego prošle godine. Međutim, neki meteorolozi vjeruju da bi zbog fenomena La Ninja i dalje mogli biti topliji od dugoročnih prosjeka.
Šta je La Ninja?
La Ninja, hladna faza južne oscilacije El Ninjo, vidi promjene u temperaturi vjetra i okeana u Pacifiku i vidi kako se pasati pojačavaju i hladna voda iz dubina okeana diže gore.
Kao rezultat temperatura vode u istočnom Pacifiku padne ispod prosjeka, što utiče na položaj mlaznog toka, koji struji od zapada ka istoku širom svijeta, i gura ga ka sjeveru.
Ovaj mlazni tok tada se nalazi iznad okeana i može da iskoristi svoju vlagu da poveća padavine, kao i da utiče na putanju kojom se različite oluje kreću.
Od 2020. do 2023. godine, Zemlja je doživjela tri udara pojave “La Ninja”, a takav slučaj je posljednji put zabilježen od 1973. do 1976. godine.
Naučnici, međutim, kažu da to nije sasvim iznenađujuće, s obzirom na to da La Ninja obično traje duže i da se češće ponavlja od fenomena El Ninjo.
Kakva je veza između La Ninje, El Ninja i klimatskih promjena?
Dok pojedinim naučnicima nije sasvim jasna veza između klimatskih promjena i fenomena La Ninja i El Ninju, činjenica je da ovi uticaji samo jačaju vremenske ekstreme na globalnom nivou.
Posljednjih godina, padavine su postale promjenljivije – odstupajući od istorijskih prosjeka i očekivanih obrazaca.
Porast emisije gasova sa efektom staklene bašte, uzrokovan nekontrolisanim sagorijevanjem fosilnih goriva, takođe je povećao učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja, prema izvještaju Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC).
Klimatolog Pol Raundi sugeriše da je eletričnim modelima teško razlikovati normalne varijacije u fazama El Ninja i La Ninja od uticaja klimatskih promjena na okeane i atmosferu. On naglašava da priroda sama po sebi može imati snažne promjene i sa na 40-50 godina ponavljaju snažniji uticaji fenomena La Ninja.