GLOBALNA APOKALIPSA INSEKATA

Naučnici objavili da svici izumiru

Naučnici objavili da svici izumiru


Entomolog Dejvid Vagner je kao dječak 60-ih godina prošlog vijeka često trčkarao po porodičnoj farmi u Misuriju, lovio treptave svice, stavljao ih u staklenu teglu, potom zatvorio poklopac i noću je odložio pored kreveta.
Entomolog Dejvid Vagner je kao dječak 60-ih godina prošlog vijeka često trčkarao po porodičnoj farmi u Misuriju, lovio treptave svice, stavljao ih u staklenu teglu, potom zatvorio poklopac i noću je odložio pored kreveta.


Naučnici objavili da svici izumiru
Foto: Wikimedia

No danas, poput mnogih insekata u svijetu, svici nestaju u, kako naučnici kažu, globalnoj apokalipsi insekata.

Dok razne ljudske aktivnosti ubrzano transformišu planetu, globalna populacija insekata opada stopom bez presedana do 2 odsto godišnje. Zbog krčenja šuma, upotrebe pesticida, vještačkog svjetlosnog zagađenja i klimatskih promjena ova sitna stvorenja bore se za preživljavanje zajedno sa usjevima, cvijećem i ostalim životinjama čija egzistencija zavisi o njima.

„Insekti su hrana koja je potrebna svim pticama i ribama. Oni su poveznica koja spaja sve slatkovodne i kopnene ekosisteme na našoj planeti“, kaže Vagner, koji danas radi kao entomolog na Univerzitetu „Connecticut“.

Njihova važnost za okolinu je velika. Svici su ključni u lancu ishrane jer se njima hrane ptice, gmizavci i sisari, poput slijepih miševa. Za neke životinje su svici jednostavno poslastica. Orangutani biljojedi uživaju u konzumiranju termita. I ljudi hranom smatraju oko 2.000 vrsta insekata, no insekti su mnogo više od hrane. O njima zavise i poljoprivrednici jer im oprašuju useve i kovitlaju tlo da bi ga održali zdravim i plodnim.

Nestanak insekata ne može se pripisati nijednom pojedinačnom uzroku. Stanovništvo se suočava sa više istovremenih prijetnja – od gubitka staništa i industrijskog načina uzgoja do klimatskih promjena. Preopterećenje azotom iz kanalizacije i vještačkih đubriva pretvorilo je močvare u „mrtve zone“, noćno nebo je preplavljeno vještačkim svjetlom, a urbani rast karakterišu sve betoniranije površine.

„Donedavno je gubitak plodne zemlje bio najveći pokretač“ smanjenja broja insekata, kaže Vagner. „Ali klimatske promjene postaju daleko ozbiljnija i zlokobnija prijetnja jer se dijelovi planete koji su ranije stalno bili vlažni suše. A to je apsolutno katastrofalno za mnoge insekte.“ Insektima šteti i uvoz stranih biljaka, koje počinju da dominiraju u novom okruženju.

Neka istraživanja upućuju na to da sve veća upotreba insekticida utiče na smanjenje broja lasti. Vagner zaključuje da „priroda jednostavno nestaje vrlo sporo. S nestankom svitaca „nestaju grane i stabla života. Postupno ga uništavamo, a za sobom ostavljamo ogoljelo i ružno stablo.“



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci


Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije
Adria TV

Adria Management Services