Skip to main content

Svi možemo da promijenimo navike kako bi nam život bio više ispunjen srećom

Osam naučno dokazanih načina da budete srećniji

Osam naučno dokazanih načina da budete srećniji


Neki ljudi su rođeni da budu srećniji od drugih. Ali bilo da ste osoba koja pjeva pod tušem i pleše na kiši, ili ste skloniji tome da budete neraspoloženi, zadovoljstvo nije nešto što nam se dešava samo od sebe. Svi možemo da promijenimo navike kako bi nam život bio više ispunjen srećom.
Neki ljudi su rođeni da budu srećniji od drugih. Ali bilo da ste osoba koja pjeva pod tušem i pleše na kiši, ili ste skloniji tome da budete neraspoloženi, zadovoljstvo nije nešto što nam se dešava samo od sebe. Svi možemo da promijenimo navike kako bi nam život bio više ispunjen srećom.


Osam naučno dokazanih načina da budete srećniji
Ilustracija, foto: Freepik

Ovo su glavni savjeti za srećniju 2025. godinu.

Sklapajte više prijateljstava kako starite

Od prijateljstva imaju koristi ljudi svih godišta, ali u poznijim periodima života, ono može postati posebno važan izvor sreće.

Iako stariji ljudi obično smanjuju društvene krugove i više vremena provode sa onima koji ih dobro poznaju, istraživanja pokazuju da je dobra ideja ostati otvoren prema novim prijateljstvima, jer nam donose malko drugačije koristi od naših odnosa sa porodicom, koji mogu biti zasnovani na obavezi.

Budući da su prijateljstva dobrovoljni, neobavezni odnosi koji mogu da započnu ili završe se bilo kad, obično su zabavnija i manje napeta ili opterećena.

Iako starije odrasle osobe mogu da se suoče sa brojnim preprekama koje mogu otežati sticanje novih prijateljstava, na neke načine bi trebalo da nam bude lakše da pronalazimo nove prijatelje – zreliji smo, stekli smo više socijalnih vještina, naš stav je više orijentisan ka sreći i skloniji smo da postanemo srdačniji.

A napori da održavamo kvalitetna prijateljstva kako starimo vredni su toga, jer prednosti nadilaze puko psihološko blagostanje – to takođe poboljšava naše kognitivno funkcionisanje i fizičko zdravlje.

Štaviše, istraživanja dosledno pokazuju da su prijateljstva jednako važna kao i porodične veze za blagostanje u odraslom i starijem dobu.

Uživajte u tuđoj sreći

Saosjećanje je dobro poznat temelj istinskog prijateljstva.

Nastala od latinskog izraza za „podijeljeni bol“, empatija nam pomaže da oformimo jake veze kad je našim prijateljima potrebna pomoć.

Ali postoji suprotno stanje koje je relativno nepoznato, a jednako je važno – uživanje u tuđoj sreći, kako je Dejvid Robson pisao za BBC.

To je nedovoljno cijenjeni aspekt dobrog odnosa, a može da bude jednako važan kao i saosjećanje za održavanje prijateljstva, pokazuju brojne studije.

Podrška prijatelju i radovanje njegovoj sreći kad ima dobre vijesti – i postavljanje pitanja u vezi s njima – jeste osnova za dobrog prijatelja.

Ako reagujete suviše pasivno ili čak umanjite uspjeh vašeg prijatelja – rizikujete da naudite vašem odnosu.

Volontirajte

Maltene je kliše reći da se od činjenja nečega nekom drugom osjećate bolje nego kad nagradite samog sebe, ali što se više otkriva o altruizmu, to sve više zvuči istinito.

Štaviše, istraživanja su pokazala da volontiranje čak može da pomogne kod niza stanja kao što su hronični bol i depresija.

Istraživanje iz 2002, na primjer, pokazuje da su volonteri koji su dobili zadatak da pomognu drugima, a pate od hroničnih bolova, doživjeli da im intenzitet bola opadne dok su volontirali.

Druge studije pokazale su da staranje o životinjama može da poboljša naše zdravlje, a njegovanje kućnih biljaka može da nam pomogne da i sami procvjetamo, naročito pod stare dane.

Neki zdravstveni radnici čak sada prepisuju volontiranje kao posebno efikasan oblik „prepisanog druženja“.

Slanje ljudi na sve, od časova slikarstva do biciklističkih grupa, i pomaganje sa hranom i računima za grijanje, sve se više pokazuju kao validne zdravstvene intervencije koje bi takođe mogle da smanje pritisak na zdravstvene službe.

Povežite se sa precima

Postoji još jedan način kako bi prošlost mogla da vam pomogne u sadašnjosti.

Istraživanja pokazuju da povezivanje sa precima može da ima temeljne psihološke koristi po vas.

Porodične priče o prevazilaženju neke muke, na primjer, mogu da budu osnažujuće kad se prenose sa koljena na koljeno.

Suzan M. Mur, profesorka emeritus psihologije na Svinbernškom univerzitetu za tehnologiju u Melburnu, otkrila je da ljudi koji znaju više o vlastitoj porodičnoj istoriji uživaju veće stepene zadovoljstva i blagostanja.

Učešće u zadatku istraživanja vlastitog porodičnog stabla može da dovede do osjećanja veće kontrole u životu, uz dublje razumijevanje vašeg mjesta u ovom svijetu.

To takođe može da vam pruži osjećaj zahvalnosti i pozitivnu perspektivu – kad znate da je vaš život danas omogućen borbama i hrabrošću vaših predaka u korist onih koji dolaze za njima.

Sastavite spisak

Biti zadovoljan onim što imate je vjekovna mudrost, ali to potcrtava prost, ali dobro dokazan korak.

Ispostavlja se da sastavljanje spiska od tri dobre stvari koje su nam se desile u posljednje vrijeme može da nam popravi raspoloženje.

Bilo da je to neki događaj koji mijenja život kao što je polaganje važnog ispita ili dobijanje bebe, ili nešto naizgled nevažno, kao što je slučajan susret sa starim prijateljem, ili uživanje u prelijepom zalasku dok ste u šetnji – sve je više istraživanja koja ukazuju da to može da popravi vaše blagostanje.

Radujte se zabavnim aktivnostima

Ne postoji ništa kao što je vožnja kroz prirodu – dok vam vjetar mrsi kosu, slušate muziku na radiju, a otvoren put se prostire pred vama.

Sada čak i pacovi mogu da uživaju u djeliću ovog šoferskog raja, nakon što su istraživači sa Univerziteta u Ričmondu, u Virdžiniji, naučili njihove dlakave subjekte sa nemirnim nosićima da voze male Perspeksove automobile u laboratoriji.

Pacovi su brzo ovladali ovom novom vještinom i uskoro su uskakali u vozila sa oduševljenjem, pripremajući se za sljedeće putovanje.

Istraživači su čak primijetili da neki pacovi prave uzbuđene male skokove kao da uživaju u iščekivanju tog zadovoljstva.

Na kraju je ovo odvelo istraživanje u jednom sasvim novom pravcu.

Može li iščekivanje zabave da bude jednako velika nagrada baš kao i ta sama aktivnost?

U jednom drugom eksperimentu, naučnici su naučili pacove da iščekuju nagrade – dok su ih drugi odmah dobijali.

Kasnije su ocjenjivali optimizam pacova i otkrili da su oni koji su bili naučeni da iščekuju nagrade bili optimističniji.

Istraživači su spekulisali da bi ovo moglo da važi čak i za ljude – rutinskim iščekivanjem prijatnih aktivnosti ili događaja možemo da reprogramiramo naš mozak da i sam bude optimističniji.

Ne radite ništa

Ako ste već uspjeli da stignete ovoliko daleko na ovom spisku, ovo bi moglo da vam djeluje kao veliko iznenađenje.

Ali istraživanja pokazuju da prevelika briga oko toga da li ćemo biti srećni može zapravo da bude prepreka toj istoj sreći.

Eksperimenti u kojima su ljudi nagovarani da žude za većom srećom – možda tako što su čitali o tome koliko srećni uopšte mogu da budu – prije nego što pogledaju nekakav optimistični film, na kraju su se osjećali više razočarano nego ushićeno.

Teorija je da podizanje očekivanja, čitanje ili zabrinutost zbog važnosti sreće može da natjera ljude da se osjećaju razočarano.

Možda ste ovo iskusili i sami tokom nekog velikog događaja ili žurke koju ste željno iščekivali, ali koja na kraju baš i nije ispunila ta očekivanja.

Ajris Maus, psihološkinja sa Kalifornijskog univerziteta u Berkliju, takođe je pokazala da želja i potraga za srećom može da pojača osjećanje usamljenosti i nepovezanosti.

Ona predlaže zauzimanje mnogo stoičkijeg stava i da više prihvatamo životne uspone i padove.

Nemojte da pijete previše kofeina

Tokom hladnih, mračnih zimskih dana, šolja kafe može da pruži vašem mozgu i telu preko potreban podstrek.

Konzumiranje kofeina može da nas razbudi, a brzo se apsorbuje u krvotok, gdje nadjača adenozin, hemikaliju od koje se osjećamo umorno.

Istraživanja pokazuju da ima mnogo prednosti po zdravlje povezanih sa konzumiranjem kofeina, među njima smanjeni rizik od nekoliko oblika raka, srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2, kao i pojačani fizički učinak i zaštita od depresije.

Ali tajming je ključan kad je u pitanju kofein, jer može da potraje prije nego što on počne da djeluje i treba mu puno vremena prije nego što prestane njegovo dejstvo.

Naučnici predlažu da vaša posljednja doza kofeina bude osam sati i 48 minuta prije nego što idete na spavanje.

Takođe ne bismo smjeli da konzumiramo previše kofeina – ne više od 400 miligrama ili oko dvije do tri šolje kafe, u zavisnosti od njene jačine – kako bismo izbjegli narušen san, glavobolje, mučninu i anksioznost.



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci