Skip to main content

automobili

Semafori dobijaju četvrtu boju? Istraživači predstavili ideju

Semafori dobijaju četvrtu boju? Istraživači predstavili ideju


Crveno za zaustavljanje, zeleno za kretanje i žuto za pripremu za zaustavljanje, odnosno pripremu za polazak. Tako semafori funkcionišu od 1920-ih, što je čak kodifikovano međunarodnim ugovorom kako bi se osiguralo da se ne događaju nesreće i da, na primjer, vozač iz Evrope potpuno razumije signale u Tokiju.
Crveno za zaustavljanje, zeleno za kretanje i žuto za pripremu za zaustavljanje, odnosno pripremu za polazak. Tako semafori funkcionišu od 1920-ih, što je čak kodifikovano međunarodnim ugovorom kako bi se osiguralo da se ne događaju nesreće i da, na primjer, vozač iz Evrope potpuno razumije signale u Tokiju.


Semafori dobijaju četvrtu boju? Istraživači predstavili ideju
Ilustracija, foto: Freepik

Od mehanike do senzora

Tokom prošlog vijeka tehnologija se konstantno usavršavala. Električna svijetla zamijenila su prve semafore. Kompjuteri su omogućili povezivanje više semafora, a senzori su im omogućili analizu protoka saobraćaja i podešavanje vremena za maksimalni protok.

Razvijeni su sistemi koji kontrolišu semafore za cijele gradove, a digitalni modeli toka saobraćaja izbrušeni su do savršenstva.

Pojava autonomnih vozila (AV) unijela je novi zaokret. Ona ne samo da imaju sposobnost da sama voze već mogu da komuniciraju međusobno, kao i sa centralnim saobraćajnim kompjuterskim sistemom.

Potrebno je četvrto svetlo na semaforu

To znači da AV postaju dio samog sistema kontrole saobraćaju i mogu zajedno raditi na značajnom poboljšanju njegovog protoka. Tim istraživača s Državnog Univerziteta Severne Karoline predložio je da se, kada kritični broj AV bude na ulicama, tradicionalnom semaforu doda četvrto svijetlo bijele boje.

Oni su napravili kompjutersku simulaciju saobraćaja ne bi li otkrili kako da ga poboljšaju i tada im se javila ideja o unapređenju semafora.

“Naš rad uveo je ideju o četvrtom saobraćajnom signalu koji se zove ‘bijela faza’, a koristi se kompjuterskom snagom autonomnih vozila kako bi se ubrzao saobraćaj na raskrsnicama – ali još nismo razradili šta bi ovaj koncept značio za pješake”, kaže Ali Hajbabai, profesor civilnog, građevinskog i ekološkog inženjerstva na Državnom Univerzitetu Sjeverne Karoline.

Rezultati su obećavajući

„Sada smo proširili svoje kompjuterske modele kako bismo uzeli u obzir pešake u saobraćaju i rezultati su veoma obećavajući i za pješake i za vozila“, navodi Ali Hajbabai.

Kao i u prethodnoj studiji, AV djeluju kao pastiri za vozila kojima upravljaju ljudi u njihovim trakama. Kada je prisutno dovoljno AV signal postaje bijeli, govoreći ljudskim vozačima da slijede AV ili drugi automobil ispred sebe. Što je više AV, to je brži saobraćaj.

Razlika je ovaj put u tome što su pješaci sada uključeni u model. Ono što je tim otkrio je da se, čak i uz uključenje pješaka u simulaciju, opšti protok poboljšao i za vozila i za pejšake za više od 25 posto.

Naravno, još je dug put prije nego što takav sistem postane praktičan. Osim postavljanja dovoljno AV na ulice, postoji i problem postavljanja dovoljnog broja semafora s četiri svijetla.

Čak i tada bi ljudski vozači trebalo da počnu da vjeruju novom bijelom signalu, a potrebno je i modifikovati druge signale tako da budu logični za pješake, poput uvođenja trepćućih zelenih svjetala ili nečega što je odmah uočljivo.

Ostaje da se vidi kako će se dalje razvijati ovaj inovativni projekat i da li će na kraju zaživjeti u saobraćaju.



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci