Skip to main content

Snijeg je napadao, znači nema klimatskih promjena?

Snijeg je napadao, znači nema klimatskih promjena?


To što ovih dana pada mnogo snijega, ne znači da nema klimatskih promjena, kažu stručnjaci. Upravo suprotno: oni tvrde da zbog zagrijavanja Zemlje može biti čak i više snijega.
To što ovih dana pada mnogo snijega, ne znači da nema klimatskih promjena, kažu stručnjaci. Upravo suprotno: oni tvrde da zbog zagrijavanja Zemlje može biti čak i više snijega.


Snijeg je napadao, znači nema klimatskih promjena?
Foto: Freepik

Obilne sniježne padavine proteklih dana prouzrokovale su saobraćajni haos u više zemalja, između ostalog i u Njemačkoj, gdje je najteža situacija bila u Minhenu.

Nekoliko stotina letova iz glavnog grada Bavarske tokom proteklog vikenda je otkazano.

Na društvenim mrežama je to takođe velika tema, pogotovo zbog toga što se istovremeno u Dubaiju održava klimatska konferencija KOP 28. Na Iksu (Tviteru) i na Telegramu kolaju tvrdnje da je snijeg zapravo dokaz za to da zagrijavanje Zemlje ili klimatske promjene nisu uopšte tako strašne – odnosno da je sve to izmišljotina.

Bivši direktor njemačkog javnog servisa RBB Ken Jebsen krajem oktobra je napisao: „Pa gdje je to globalno zagrijavanje na koje nas stalno upozoravaju i zbog kog moramo da plaćamo ogromne poreze?“

“Deset puta brže od prirodnih klimatskih promjena”

Snijeg sam po sebi nije nikakav kontraargument za to da temperature širom svijeta u prosjeku postaju sve više – oko toga su stručnjaci za klimu jedinstveni.

Dok se ređaju izmjereni temperaturni rekordi, na Zemlji temperatura raste znatno brže nego prije hiljadu godina.

Prema podacima Njemačke meteorološke službe (DWD), prosječna godišnja temperatura vazduha u Njemačkoj je od 1881. do 2022. statistički dokazano porasla za 1,7 stepeni.

Ekspertkinja Gudrun Milbaher iz DWD-a o tome je za javni servis ARD rekla: „Mi smo sada deset puta brži od prirodnih klimatskih promjena. Promjene temperatura koje registrujemo u periodu od stotinu godina – za to je ranije bilo potrebno više od hiljadu godina.“

Milbaher dodaje da su samo promjene u proteklih deset godina veće od promjena koje su registrovane od početka mjerenja temperatura.

Toplija zima, manje snijega

Zime će generalno biti sve toplije, napominje Milbaher, „ali uprkos tome i dalje postoje oscilacije koje znače da zimi može da bude i hladno.“

Naravno da se mora očekivati da će hladne zime i snijeg ubuduće biti rjeđe pojave, dodaje ona, ali i napominje da to ne znači da ih neće biti.

Osim toga, kako objašnjava, rast prosječne temperature tokom zime može da se događa i „u minusu“, znači i onda kada su temperature manje od nule: „Snijegu je svejedno da li je napolju minus 10 ili minus pet stepeni, važno je samo da je dovoljno hladno“, sumira Milbaher.

Proteklih godina sve se rjeđe dešavalo da je dovoljno hladno da pada snijeg, odnosno da bi se zadržao. To potvrđuju i podaci Njemačke meteorološke službe. Broj dana tokom kojih je u predjelima koji se nalaze niže od 300 metara nadmorske visine bilo snježnog pokrivača debelog bar tri centimetra je, prema podacima DWD, opao za oko 65 odsto.

Podaci Njemačke meteorološke službe za mesto Oberstdorf u Bavarskoj, koji su rezultat dugoročnih mjerenja, odnosno za više od 135 proteklih godina, otkrivaju znatan pad broj dana tokom kojih je u tom naselju bilo snežnog pokrivača. Između 1961. i 1990. u prosjeku je tamo bilo 127 sniježnih dana, a između 1991. i 2020. prosječno samo 106 dana sa sniježnim prekrivačem debljim od tri centimetra.

Vrijeme nije klima

U kontekstu analize količine sniježnih padavina i zagrijavanja Zemlje, ključno je da se razlikuje ono što je vrijeme i ono što je klima.

Snijeg je meteorološki fenomen, a samo na osnovu činjenice da pada snijeg ne mogu se donositi zaključci o klimi, odnosno o klimatskim promjenama, kaže Peter Hofman, meteorolog iz Potsdamskog instituta za istraživanje posljedica klime (PIK): „I dalje postoji mogućnost da u određenoj konstelaciji dođe do određenih vremenskim prilika, pa i da tok zime bude neobičan.“ Kako se mijenja klima, tako se mijenjaju i vremenske varijabilnosti, dodaje Hofman.

On procjenjuje da bi porast temperature mogao da dovede do toga da ubuduće bude i više snijega, ali to ne znači da će on češće da pada, već da će padavine biti intenzivnije, obilnije. To znači da bi zbog klimatskih promjena snijeg mogao rjeđe da pada, ali da bi svejedno (količinski) moglo da ga bude isto kao i ranije, ako ne čak i više.

Pritom se klimatski stručnjaci orijentišu i prema količini padavina do kojih dolazi zbog promjena klime – posebno tokom jeseni ili zime.

Sudeći po podacima Njemačke meteorološke službe, prosječna količina padavina u Njemačkoj od zime 1881/1882. je porasla za 48 milimetara. To je oko 26 odsto više kiše, ali doduše s regionalnim razlikama. Meteorolozi uočavaju da se glavna sezona padavina polako „pomjera“ prema zimskim mjesecima.

Više snijega umjesto čestog snijega

To potvrđuje i Niklas Hene iz „NewClimate“ Instituta: „Mi sad vidimo da tokom zime zaista ima više padavina.“ To bi moglo dovede do toga da bude više snijega – iako prosječno gledano temperature rastu.

Hofman ovako objašnjava vezu sa zagrijavanjem planete Zemlje: „Poznato je da zbog klimatskih promjena vladaju visoke temperature – zato atmosfera može da zadrži više vlage kada je toplo.“

To onda, kako dodaje, tokom ljetnjih mjeseci može da rezultira sušama, zato što vlaga isparava, a kiša ne pada. A tokom jeseni ili zime se, dodaje stručnjak, ta vlaga spušta na Zemlju u obliku ekstremnih kiša, a u slučaju niskih temperatura u obliku ekstremnih količina snijega.

Snijegu je svejedno da li je -10 ili -5

Snijeg je pritom veoma važan za funkcionisanje prirode. Ako ga nema, to može čak i da utiče na ubrzanje klimatskog zagrijavanja. Klimatski stručnjak Modžib Latif kaže da snježni pokrivač funkcioniše kao nekakav veliki reflektor: „Snijeg i led reflektuju veoma mnogo sunčeve svjetlosti nazad prema svemiru. Ako se to ne događa, onda površina Zemlje apsorbuje sunčevu svjetlost.“ Ali, snijeg ima još jedan dodatni zadatak, napominje Hofman. Pogotovo na većim nadmorskim visinama, snijeg ima ulogu rezervoara vode za onaj dio godine u kojem je prirodi potrebna voda. „Ako je zima relativno topla i suva, onda već u proljeće vlada relativna suša, onda kada je vegetaciji potrebno veoma mnogo vode.“

Nije svaki snijeg isti…

Iako je snijeg tokom zime važan za ekosistem, od velike važnosti su i karakteristike snijega. Na primjer za to koliko snijega krovovi ili druga infrastruktura uopšte mogu da podnesu. Kada vladaju toplije temperature, snijeg je nešto „važniji“, objašnjava ekspertkinja Njemačke meteorološke službe Milbaher. On sadrži mnogo vode i zato je i teži.

S druge strane, zbog oscilacije temperature tokom zime snijeg se ne zadržava dugo. Često se otopi u roku od nedjelju dana, kaže Hofman. A to bi, kako naglašava, upravo zbog otapanja snežnih masa moglo da poveća opasnost od poplava.



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci