Šta bi se desilo kada bi pčele nestale?

Oprašivanjem one postižu dvostruki efekat: „proizvode“ biljke koje mi jedemo a onda i biljke za životinje koje mi potom uvrštamo u svakodnevnu ishranu. Praktično je za svaki treći zalogaj koji pojedemo zaslužna pčela. Takođe, njihov značaj se ogleda i u stvaranju meda i voska na osnovu kojih se sprovode istraživanja vezana za zagađenost okoline.

Oprašivanje odnosno „prenos“ polena od muškog do ženskog dijela iste biljke ili biljke u okviru iste vrste vrše vjetar, ptice, slijepi miševi, sisari i naravno – insekti. Međutim, jedine koje to rade namjerno su pčele pa je oprašivanje 70-80% efektivnije. Jedini koji mogu da ih dijelom odmijene u tome su bumbari i ose. Čak su i mnoge vrste drveća (npr. glog, zelenika, divlji kesten, ali i drvo kruške, šljive, trešnje) oprašivane od strane pčela, a drveće predstavlja pluća ove planete. Doprinose razvoju raznovrsnosti biljnih kultura.

Još jedan zadivljujuć podatak – otkriveno je da pčele njuhom mogu da otkriju nagazne mine i eksploziv!

Međutim, broj pčela naglo opada, a razlozi su mnogobrojni: pesticidi, bolesti, uništavanje njihovog prirodnog staništa, paraziti. Upravo zbog ovoga je od 6. do 13. juna u Beogradu bio otvoren futuristički Muzej mrtve prirode 2119. Kreativa Unlimited je želela da podigne svest građana o važnosti ovih malih bića i organizovala izložbu koja predstavlja našu potencijalnu budućnost ako nešto ne promenimo. Izložene su biljke koje koristimo u svakodnevnici, ali neće postojati u budućnosti ukoliko ne sačuvamo pčele. Među njima je kafa, bademi, brokoli, jabuke, pa čak i čokolada.
Ova agencija je prva u Beogradu koja na svom krovu ima i 5 košnica sa preko 72 000 pčela koje tu žive i rade. Muzej je uspostavljen u saradnji sa Novom Iskrom i ekološkom organizacijom Ekonaut u okviru projekta „Bee Connected“ koji se bavi iznajmljivanjem i održavanjem košnica u čemu mogu učestvovati i preduzeća i pojedinci koji žele da imaju pčelinjak.

Jednačina je jasna – ukoliko pčele nestanu, nestaće naša hrana, a potom i mi.

Zato moramo preduzeti mjere kojima ćemo im pomoći. Prije svega, na terasi ili u bašti možemo zasaditi biljke koje će pčelama biti dom. Njih ima preko sto. U proljeće to su: žalfija, lavanda, vrbena, ljiljani; a u ljeto: nana, ruzmarin, mak, paradajz, bundeva.

Potom, možemo smanjiti ili potpuno ukinuti korišćenje pesticida radi zaštite biljaka jer su oni jedan od razloga nestajanja pčela.Pčele su – nakon ljudi, vrsta o kojima se  najviše naučnih istraživanja sprovelo. U skladu sa svim prethodno napisanim, njihova korist za prirodnu sredinu je nemjerljiva. Zato moramo postati svjesni našeg negativnog uticaja na njih, pretvoriti ga u pozitivno i učinili nešto lijepo za našu planetu.