istraživanje pokazalo
Utiče na mozak: „Ako vještačku inteligenciju često koristite – možete imati problem“
Utiče na mozak: „Ako vještačku inteligenciju često koristite – možete imati problem“

Gerlič fokusirao se na nešto što se naziva ‘kognitivno olakšavanje’. Definisao je to kao ‘kada pojedinci delegiraju kognitivne zadatke spoljnim „pomoćnicima“, smanjujući svoje angažovanje u dubokom, reflektivnom razmišljanju’.
Njegova konstatacija se odnosi na zadatke koje ljudi daju vještačkoj inteligencije, tražeći da im nešto napravi ili pronađe.
„Ovaj fenomen je posebno zabrinjavajući u kontekstu kritičkog razmišljanja, koje zahtijeva aktivno kognitivno angažovanje kako bi se informacije efikasno analizirale i ocijenile“, rekao je, prenosi IFL Science.
Studija
Gerlič je uradio istraživanje sa 666 dobrovoljaca iz Velike Britanije koji su učestvovali u kvantitativnim anketama i kvalitativnim intervjuima.
Učesnici su bili raspoređeni u tri starosne grupe: 17-25, 26-45 i 46 i stariji i dolazili su iz različitih obrazovnih sredina.
Kvantitativni podaci uključivali su upitnik sa 23 pitanja čiji je cilj bio da pokaže upotrebu AI alata, sklonost kognitivnom olakšavanju i vještine kritičkog razmišljanja, dok su kvalitativni podaci dolazili iz polu-strukturisanih intervjua sa 50 učesnika koji su prošli kroz tematsku analizu za kontekstualnu dubinu, kako je objasnila studija – objavljena u časopisu Societies.
Rezultati
Kao što se vjerovatno i očekivalo, mlađi učesnici su pokazali veću zavisnost od AI, dok su oni stariji koristili AI najmanje.
Zbog toga su stariji učesnici imali bolje rezultate u kritičkom razmišljanju.
Dr Gerlič u rezultatima istraživanja navodi: „Mlađi učesnici (17-25) pokazali su veću zavisnost od AI alata i niže rezultate u kritičkom razmišljanju u poređenju sa starijim učesnicima. Dodatno, veće obrazovanje je bilo povezano sa boljim vještinama kritičkog razmišljanja, bez obzira na upotrebu AI alata. Ovi rezultati naglašavaju potencijalne kognitivne posljedice zavisnosti od AI alata, ističući potrebu za obrazovnim strategijama koje promovišu kritičko angažovanje s AI tehnologijama“.
Suštinski, iako AI može biti koristan u pomaganju ljudima da nauče osnovne vještine, može narušiti sposobnost osobe za kritičko razmišljanje.
Šta dalje?
U svijetlu njegovih nalaza, dr Gerlič sugerisao je da škole i fakulteti ‘mogu da istaknu vježbe kritičkog razmišljanja i razvoj metakognitivnih vještina kako bi kompenzovali zavisnost od AI i kognitivne efekte’.
„Inženjeri AI sistema možda će razmotriti kognitivne implikacije, osiguravajući da njihovi alati podstiču određeni nivo angažovanja, a ne pasivnu zavisnost“, zaključio je.