Skip to main content

“što je roditelj popustljiviji prema upotrebi alkohola, veća je vjerovatnoća da će dijete imati problema sa njim kasnije”

Zašto je alkohol toliko opasan za mozak mladih ljudi

Zašto je alkohol toliko opasan za mozak mladih ljudi


Od mita o „kulturi zdravog pijenja“ Evropljana do iznenađujuće štete nekih uobičajenih porodičnih tradicija, nauka poništava stara vjerovanja o alkoholu i mladima.
Od mita o „kulturi zdravog pijenja“ Evropljana do iznenađujuće štete nekih uobičajenih porodičnih tradicija, nauka poništava stara vjerovanja o alkoholu i mladima.


Zašto je alkohol toliko opasan za mozak mladih ljudi
Ilustracija, foto: Freepik

Istraživanja naučnika iz cijelog svijeta sve više demantuju niz uobičajenih pretpostavki u vezi sa uzrastom i alkoholom, kao što je ideja da kontinentalni Evropljani imaju zdraviju kulturu pijenja nego u Britanci ili Amerikanci i da dozvoljavaju mladim ljudima da piju kod kuće uz obroke i tako ih uče odgovornoj upotreba alkohola.

Da li ovi naučni dokazi treba da promijene postojeća zakonska rješenja o alkoholu ili ne, složeno je političko pitanje, ali veća svijest o činjenicama može barem omogućiti budućim generacijama da donesu odluku o načinima na koje će se zabavljati – i može pomoći roditeljima da odluče kako da se odnose prema alkoholu u sopstvenom domu.

Mala tijela, veliki mozak

Prije svega, mora se imati u vidu da je alkohol toksin i da su vrlo poznate sve teške posljedice do kojih dovodi – počev od fatalnih nesreća, bolesti jetre i mnogih vrsta raka. Čak i male količine alkohola mogu biti kancerogene, zbog čega je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da „kada je u pitanju konzumacija alkohola, ne postoji bezbjedna količina koja ne utiče na zdravlje”.

Međutim, malo je stvari koje jedemo i pijemo a da ne nose bilo kakav rizik, a opasnosti se obično odmjeravaju u odnosu na zadovoljstvo koje konzumacija alkohola može donijete. Zdravstvene politike u većini zemalja se rukovode principom ograničenja štete uz prihvatanje umjerene potrošnje alkoholnih pića.

U Sjedinjenim Državama, na primjer, to se definiše kao ne više od dva pića dnevno za muškarce i ne više od jednog pića dnevno za žene – a u mogim drugim zemljama se nude slične smjernice. Iako se pivo i vino obično smatraju sigurnijim pićima, kao što se navodi u američkim smjernicama, vrsta pića nije važan faktor – umjesto toga, to je količina konzumiranog alkohola: „Jedno pivo od 350 mililitara ima otprilike istu količinu alkohola kao jednu čašu vina od 150 ili čašicu žestokog pića od 0,5 mililitara.”

Zakonodavstvo oko uzrasta za kupovinu alkohola prati sličnu logiku ograničenja štete: zakoni štite djecu, dok mladima dozvoljavaju da sami odlučuju. U većini evropskih zemalja minimalna starost je 18 godina – u SAD je 21 godina.

Postoje, međutim, brojni razlozi zbog kojih alkohol može biti opasniji za mlađe ljude, čak i nakon što su pređu zakonski minimum. Jedan od njih je veličina i oblik tijela. Tinejdžeri ne dostižu svoju punu visinu do 21. godine, a čak i nakon što prestanu da rastu uvis, još im nedostaje mnogo toga što će imati u tridesetim ili četrdesetim godinama.

„Zato ispijanje jedne čaše alkoholnog pića dovodi do većeg sadržaja alkohola u krvi kod mladih nego kod odraslih“, navodi Rud Rodben, postoktorand na Univerzitetu u Mastrihtu i autor knjige Više od zakonodavstva (Beyond Legislation), koji istražuje konzumiranje alkohola i starost.

Neformiranu građu adolescenata takođe karakteriše nesrazmeran odnos glave i tijela. Kada se pije alkohol, on ulazi u krvotok i širi se kroz tijelo. U roku od pet minuta stiže do mozga, lako prelazeći krvno-moždanu barijeru koja generalno štiti mozak od štetnih supstanci.

„Relativno veliki dio alkohola završava u mozgu mladih ljudi, a to je još jedan razlog zašto je veća vjerovatnoća da će mladi dobiti trovanje alkoholom“, ističe Rodben.

Oblikovanje mozga

Jednako važne su promjene koje se dešavaju unutar lobanje. U prošlosti se smatralo da se razvoj nervnog sistema zaustavlja u našim ranim tinejdžerskim godinama, ali dio nedavnih istraživanja pokazuje da mozak adolescenata prolazi kroz složeno preoblikovanje koje se ne završava najmanje do 25. godine.

Najvažnije promjene uključuju smanjenje „sive mase” dok mozak uklanja sinapse koje omogućavaju jednoj ćeliji da komunicira sa drugom. U isto vreme, „bijela masa“ – veze na daljinu poznate kao aksoni prekriveni izolacionim masnim omotačem – imaju tendenciju da se umnožavaju. „Oni su kao moždani super-auto-putevi“, kaže prof. Lindzi Skeglija, neuropsiholog sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Južne Karoline.

Rezultat je efikasnija neuronska mreža koja može brže da obrađuje informacije.

Limbički sistem, uključen u osjećaj zadovoljstva i nagrade, prvi sazrijeva.

“Ova područja su tokom adolescencije u potpunosti nalik odraslima”, objašnjava Skeglia.

Prefrontalni korteks, koji se nalazi iza čela, sporije sazrijeva. Ovaj region je odgovoran za razmišljanje višeg reda – što uključuje emocionalnu regulaciju, donošenje odluka i samokontrolu.

Relativna neravnoteža razvoja ova dva regiona može objasniti zašto su adolescenti i mladi odrasli skloniji riziku od odraslih.

“Mnogi ljudi opisuju mozak adolescenata kao mašinu sa potpuno formiranom papučicu za gas, ali bez kočnica”, kaže Skeglia.

A kupanje naših neurona u alkoholu – za koji je poznato da oslobađa inhibiciju – može samo da pojača ovu potjeru za uzbuđenjem. Za posebno nagle tinejdžere, alkohol može stvoriti začarani krug lošeg ponašanja i delikvencije.

“Impulsivnija djeca sklonija su da više piju, a više alkohola provocira više impulsivnosti“, dodaje profesorka.

Ukoliko adolescenti učestalo i mnogo piju mogu dugoročno da naruše razvoj mozga. Longitudinalne studije pokazuju da je rano pijenje povezano sa bržim opadanjem sive mase, dok je rast bijele usporen. „Ti super-autoputevi nisu toliko asfaltirani kod djece koja počnu da piju“, kaže Skeglia.

Posljedice možda neće biti odmah očigledne u kognitivnim testovima; u mladom mozgu, regioni odgovorni za rješavanje problema mogu da rade malo više da bi nadoknadili nedostatke.

Međutim, ovo ne može da traje zauvijek. “Poslije više godina pijenja, vidimo manju aktivaciju u mozgu i lošiji učinak na ovim testovima”, napominje profesorka.

Rano pijenje takođe može uticati na mentalno zdravlje i povećava rizik od zloupotrebe alkohola kasnije u životu. Ovo posebno važi za ljude koji imaju porodičnu istoriju alkoholizma – što ranije počnu, veće su šanse da i sami razviju problem sa alkoholizmom. Čini se da je uticaj gena povezanih sa povećanim rizikom od zloupotrebe alkohola najjači tokom ovog kritičnog perioda razvoja mozga. „Što kasnije neko sa ovom predispozicijom počne da pije, manja je vjerovatnoća da će ovi geni ući u igru“, ističe Skeglia.

Ima li evropski model prednosti

Kako ovi nalazi mogu uticati na izbor adolescenata – i odluke njihovih roditelja o tome kako i kada da im dozvole da piju kod kuće? “Naša poruka je da to odložite koliko god možete“, naglašava Skeglia, „jer se vaš mozak još razvija i pustite ga da bude što zdraviji prije nego što počnete da se bavite stvarima poput upotrebe alkohola i drugih supstanci.“

Druga je stvar da li ovaj savjet treba da bude upisan u zakon. Skeglia navodi da, u svojim javnim nastupima o konzumiranju alkohola, iz publike često čuje pitanje „evropskog modela pijenja“. U nekim zemljama kao što je Francuska, maloljetnicima je dozvoljeno da popiju čašu vina ili piva uz porodični obrok. Čak i van Evrope mnogi roditelji vjeruju da lagano uvođenje alkohola u kontrolisanom kontekstu uči mlade ljude da bezbjedno piju i kasnije smanje prekomjerno opijanje, dok ograničavanje dovodi do toga da to postane primamljivo „zabranjeno voće“.

Ovo je mit. „Istraživanje je pokazalo da što je roditelj popustljiviji prema upotrebi alkohola, veća je vjerovatnoća da će dijete imati problema sa alkoholom kasnije u životu“, napominje Skeglia.

Sveobuhvatni pregled ukazuje da su, suprotno vjerovanju o zabranjenom voću, „roditelji koji nameću stroga pravila u vezi sa upotrebom alkohola kod adolescenata u velikoj mjeri povezani sa manje pijenja i manje rizičnog ponašanja u vezi sa alkoholom“.

Većina dokaza govori i da rigoroznije mjere o konzumaciji alkohola i viši uzrast za kupovinu pića, takođe podstiču odgovorniju potrošnju. To potvrđuje i studija Aleksandra Ahamera sa austrijskog Univerziteta „Johan Kepler“ u Lincu, gdje stariji od 16 godina legalno mogu da kupe pivo ili vino. Tako da ukoliko argument da stroži zakoni samo povećavaju želju za pićem, onda bi bilo za očekivati da Austrija ima zdraviju kulturu pijenja od SAD – gdje je minimalna zakonska starosna granica za piće 21 godina. Ali to nije slučaj.

U obje zemlje je zabilježen porast prekomjernog opijanja nako što se dostigne minimalna starosna granice. „Ali ovaj skor je bio za 25 odsto veći u Austriji za šesnaestogodišnjake, nego u Sjedinjenim Državama za one sa 21 godinom“, navodi Ahamer.

Drugim riječima, čini se da je odlaganje podstaklo odgovornije ponašanje prema piću.

Da li još podići starosnu granicu

S obzirom na naučne dokaze, da li bi vlade trebalo da postave zakonski minimalni uzrast na 25 ili više godina – kada mozak prestane da se razvija? Stručnjaci ističu da to nije tako jednostavno, jer dobrobiti za javno zdravlje moraju biti u ravnoteži sa percepcijom ljudi o ličnoj slobodi.

„Mislim da granica od 25 godina ne bi naišla na razumijevanje u javnosti“, smatra Džejms Mekilop, sa Univerziteta Mekmaster u Hamiltonu, u državi Ontario, koji se bavi proučavanjem ponašanja zavisnika. „Visoke minimalne starosne granice se doživljavaju kao paternalističke i mogu se smatrati licemjernim ako se punoljetstvom stiče glasačko pravo ili je zakonska starosna granica za služenje vojske 18 ili 19 godina.“

Ahamer se slaže sa ovim stavom. „U nekom trenutku nužno je da dozvolimo ljudima da sami donose odluke.“

Umjesto toga, Mekilop predlaže da se adolescentima omogući bolje obrazovanje o rizicima alkohola i načinima na koje on utiče na mozak koji sazrijeva. „Ali samo pod pretpostavkom da će ljudi prirodno razviti odgovorne navike, što je prilično optimistično predviđanje“.

Vjerovatno bi ova saznanja zaintrigirala adolescente, ali ne treba očekivati da bi postali trezvenjaci. Mnogi piju, puše i koriste narkotike iako su svjesni dugoročnih zdravstvenih rizika – ali možda bi dva puta razmislili prije nego što naruče još jednu turu.



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci