Merilend

Američki hirurzi presadili genetski modifikovano svinjsko srce čovjeku

Američki hirurzi presadili genetski modifikovano svinjsko srce čovjeku

Hirurzi u Merilendu presadili su svinjsko srce pacijentu u posljednjem pokušaju da mu spasu život, što je prva takva transplantacija u istoriji. Bolnica je saopštila da se pacijent osjeća dobro tri dana poslije krajnje eksperimentalne operacije.
Hirurzi u Merilendu presadili su svinjsko srce pacijentu u posljednjem pokušaju da mu spasu život, što je prva takva transplantacija u istoriji. Bolnica je saopštila da se pacijent osjeća dobro tri dana poslije krajnje eksperimentalne operacije.
Pozicija: 2
Izvor vijesti: VoA
Podnaslov: Merilend
Tizer: Hirurzi u Merilendu presadili su svinjsko srce pacijentu u posljednjem pokušaju da mu spasu život, što je prva takva transplantacija u istoriji. Bolnica je saopštila da se pacijent osjeća dobro tri dana poslije krajnje eksperimentalne operacije.
Prva polovina vijesti:

Dok je prerano reći da li će operacija biti uspješna, ona je veliki korak u višedecenijskim naučnim razmatranjima da li je moguće koristiti životinjske organe u transplantacijama. Ljekari u Medicinskom centru Univerziteta Merilend kažu da je transplantacija pokazala da srce genetski modifikovane životinje može da funkcioniše u ljudskom tijelu, a da ne bude odmah odbačeno.

Pacijent, 57-godišnji Dejvid Benet, znao je da nema garancija da će eksperiment uspjeti, ali nije bio kandidat za transplantaciju ljudskog srca.

"Izbor je bio - smrt ili ova transplantacija. Želio sam da živim. Znao sam da su šanse za uspjeh male, ali nisam imao drugog izbora", rekao je Benet dan prije operacije, kako je prenio Medicinski fakultet Univerziteta Merilend.

Trenutno postoji značajan manjak ljudskih organa doniranih za transplantacije, zbog čega naučnici nastoje da ustanove kako da koriste životinjske organe. Prošle godine, u SAD je obavljeno više od 3.800 transplantacija srca, što je rekordan broj, prema podacima Ujedinjene mreže za doniranje organa (UNOS), koja nadzire sistem transplantacija u zemlji.

"Ako ovo uspije, imaćemo ogroman broj organa za pacijente", kaže doktor Muhamed Mohiudin, naučni direktor univerzitetskog programa za tranpslantaciju životinjskih organa ljudima.

Međutim, raniji pokušaji takvih transplantacija - ili ksenotransplantacija - nisu uspjeli, pretežno zato što bi tijela pacijenata brzo odbacila životinjski organ. Poznat je slučaj teško bolesne bebe Fej iz 1984. godine, koja je živjela 21 dan nakon što joj je presađeno majmunsko srce.

Ono što je u ovom slučaju različito je što su hirurzi iz Merilenda koristili srce svinje koje je genetski modifikovano da bi se uklonila vrsta šećera u ćelijama koja je odgovorna za brzo odbacivanje organa.

"Mislim da ovo možete da opišete kao prelomni trenutak", izjavio je doktor Dejvid Klasen, direktor UNOS-a, o operaciji u Merilendu.

Ipak, upozorio je da je tek prvi korak i da se još ne zna da li ksenotransplantacije mogu da funkcionišu.

Uprava za hranu i ljekove, koja nadzire eksperimente sa presađivanjem životinjskih organa, dozvolila je operaciju na osnovu hitne dozvole koja se daje u okolnostima kada životno ugroženi pacijent nema druge opcije na raspolaganju.

Operacija u Baltimoru trajala je sedam sati. Benet je bio na samrti, nije bio kandidat za transplantaciju ljudskog srca i nije imao druge opcije, rekao je njegov sin za Asošijeted pres.

"On shvata koliko je ogroman značaj ove operacije", rekao je Dejvid Benet mlađi. "Mogao je da ne preživi ili da živi jedan dan ili nekoliko dana. U ovom trenutku, još ne znamo šta će biti."

Napiši komentar
Izvor vijesti: VoA
| *
Pozicija: 2
Izvor vijesti: VoA
Podnaslov: Merilend
Tizer: Hirurzi u Merilendu presadili su svinjsko srce pacijentu u posljednjem pokušaju da mu spasu život, što je prva takva transplantacija u istoriji. Bolnica je saopštila da se pacijent osjeća dobro tri dana poslije krajnje eksperimentalne operacije.
Prva polovina vijesti:

Dok je prerano reći da li će operacija biti uspješna, ona je veliki korak u višedecenijskim naučnim razmatranjima da li je moguće koristiti životinjske organe u transplantacijama. Ljekari u Medicinskom centru Univerziteta Merilend kažu da je transplantacija pokazala da srce genetski modifikovane životinje može da funkcioniše u ljudskom tijelu, a da ne bude odmah odbačeno.

Pacijent, 57-godišnji Dejvid Benet, znao je da nema garancija da će eksperiment uspjeti, ali nije bio kandidat za transplantaciju ljudskog srca.

"Izbor je bio - smrt ili ova transplantacija. Želio sam da živim. Znao sam da su šanse za uspjeh male, ali nisam imao drugog izbora", rekao je Benet dan prije operacije, kako je prenio Medicinski fakultet Univerziteta Merilend.

Trenutno postoji značajan manjak ljudskih organa doniranih za transplantacije, zbog čega naučnici nastoje da ustanove kako da koriste životinjske organe. Prošle godine, u SAD je obavljeno više od 3.800 transplantacija srca, što je rekordan broj, prema podacima Ujedinjene mreže za doniranje organa (UNOS), koja nadzire sistem transplantacija u zemlji.

"Ako ovo uspije, imaćemo ogroman broj organa za pacijente", kaže doktor Muhamed Mohiudin, naučni direktor univerzitetskog programa za tranpslantaciju životinjskih organa ljudima.

Međutim, raniji pokušaji takvih transplantacija - ili ksenotransplantacija - nisu uspjeli, pretežno zato što bi tijela pacijenata brzo odbacila životinjski organ. Poznat je slučaj teško bolesne bebe Fej iz 1984. godine, koja je živjela 21 dan nakon što joj je presađeno majmunsko srce.

Ono što je u ovom slučaju različito je što su hirurzi iz Merilenda koristili srce svinje koje je genetski modifikovano da bi se uklonila vrsta šećera u ćelijama koja je odgovorna za brzo odbacivanje organa.

"Mislim da ovo možete da opišete kao prelomni trenutak", izjavio je doktor Dejvid Klasen, direktor UNOS-a, o operaciji u Merilendu.

Ipak, upozorio je da je tek prvi korak i da se još ne zna da li ksenotransplantacije mogu da funkcionišu.

Uprava za hranu i ljekove, koja nadzire eksperimente sa presađivanjem životinjskih organa, dozvolila je operaciju na osnovu hitne dozvole koja se daje u okolnostima kada životno ugroženi pacijent nema druge opcije na raspolaganju.

Operacija u Baltimoru trajala je sedam sati. Benet je bio na samrti, nije bio kandidat za transplantaciju ljudskog srca i nije imao druge opcije, rekao je njegov sin za Asošijeted pres.

"On shvata koliko je ogroman značaj ove operacije", rekao je Dejvid Benet mlađi. "Mogao je da ne preživi ili da živi jedan dan ili nekoliko dana. U ovom trenutku, još ne znamo šta će biti."

Napiši komentar
Izvor: VoA
*

Američki hirurzi presadili genetski modifikovano svinjsko srce čovjeku
Foto: Medicinski fakultet Univerziteta Merilend
Foto: Medicinski fakultet Univerziteta Merilend

Dok je prerano reći da li će operacija biti uspješna, ona je veliki korak u višedecenijskim naučnim razmatranjima da li je moguće koristiti životinjske organe u transplantacijama. Ljekari u Medicinskom centru Univerziteta Merilend kažu da je transplantacija pokazala da srce genetski modifikovane životinje može da funkcioniše u ljudskom tijelu, a da ne bude odmah odbačeno.

Pacijent, 57-godišnji Dejvid Benet, znao je da nema garancija da će eksperiment uspjeti, ali nije bio kandidat za transplantaciju ljudskog srca.

"Izbor je bio - smrt ili ova transplantacija. Želio sam da živim. Znao sam da su šanse za uspjeh male, ali nisam imao drugog izbora", rekao je Benet dan prije operacije, kako je prenio Medicinski fakultet Univerziteta Merilend.

Trenutno postoji značajan manjak ljudskih organa doniranih za transplantacije, zbog čega naučnici nastoje da ustanove kako da koriste životinjske organe. Prošle godine, u SAD je obavljeno više od 3.800 transplantacija srca, što je rekordan broj, prema podacima Ujedinjene mreže za doniranje organa (UNOS), koja nadzire sistem transplantacija u zemlji.

"Ako ovo uspije, imaćemo ogroman broj organa za pacijente", kaže doktor Muhamed Mohiudin, naučni direktor univerzitetskog programa za tranpslantaciju životinjskih organa ljudima.

Međutim, raniji pokušaji takvih transplantacija - ili ksenotransplantacija - nisu uspjeli, pretežno zato što bi tijela pacijenata brzo odbacila životinjski organ. Poznat je slučaj teško bolesne bebe Fej iz 1984. godine, koja je živjela 21 dan nakon što joj je presađeno majmunsko srce.

Ono što je u ovom slučaju različito je što su hirurzi iz Merilenda koristili srce svinje koje je genetski modifikovano da bi se uklonila vrsta šećera u ćelijama koja je odgovorna za brzo odbacivanje organa.

"Mislim da ovo možete da opišete kao prelomni trenutak", izjavio je doktor Dejvid Klasen, direktor UNOS-a, o operaciji u Merilendu.

Ipak, upozorio je da je tek prvi korak i da se još ne zna da li ksenotransplantacije mogu da funkcionišu.

Uprava za hranu i ljekove, koja nadzire eksperimente sa presađivanjem životinjskih organa, dozvolila je operaciju na osnovu hitne dozvole koja se daje u okolnostima kada životno ugroženi pacijent nema druge opcije na raspolaganju.

Operacija u Baltimoru trajala je sedam sati. Benet je bio na samrti, nije bio kandidat za transplantaciju ljudskog srca i nije imao druge opcije, rekao je njegov sin za Asošijeted pres.

"On shvata koliko je ogroman značaj ove operacije", rekao je Dejvid Benet mlađi. "Mogao je da ne preživi ili da živi jedan dan ili nekoliko dana. U ovom trenutku, još ne znamo šta će biti."


Napišite komentar ovdje
symbols left.
Niste prijavljeni
Unesite tražene podatke
Učitavam komentar The comment will be refreshed after 00:00.

Budite prvi koji komentariše ovu vijest


Povezani članci

google play

Adria TV® 2022. All rights reserved. Made By  iv solution


Adria Management Services