Svrkota: Ulaganje u kriptovalute je ulaganje u budućnost

Prema njegovim riječima, ulazak na tržište kriptovaluta zahtijeva informatičku i investicionu pismenost.

Dodaje da su na tržište kriptovaluta ušle najveće svjetske banke, najveći fondovi što, kako navodi, znači da je to priča koja će tek da doživi uspon.

„Jedan bitkoin danas vrijedi 37 hiljada dolara što je veoma povoljna cijena. Ako posmatrate šta će se desiti u narednih pet godina do deset godina prema trenutnim informacijama njegova vrijednost će se mjeriti stotinama hiljada eura. Naravno u slučaju neke svjetske krize može doći do pada vrijednosti kao što je na kratko bio slučaj kada je počeo rat u Ukrajini, ali to na primjer nije bio slučaj kada je počeo sukob u Gazi i Palestini. Ljudi moraju da budu svjesni da postoje ciklusi izuzetnih skokova i padova što može biti i dobra stvar jer da njih nema – ne bi bilo ni mogućnosti zarade“, kazao je Svrkota.

Najbolje vrijeme za pokazivanje interesovanja za bitkoine odnosno za ulaganje je onda kada se o njima najmanje govori, a to je upravo ovaj trenutak, ocijenio je.

U prilog popularizaciji ovoj vrsti ulaganja Svrkota dodaje podatak da je broj bitkoina ograničen i to na 21 milion, dok, sa druge strane, imamo valute poput eura i dolara čija je količina beskonačna, a vrijednost im ide prema nuli.

Razlog za ograničavanje njegove količine, prema riječima Svrkote, jeste u težnji za uspostavljanje protivteže aktuelnom monetarnom sistemu.

Zato se, kako kaže, bitkoin smatra digitalnim zlatom jer iza njega stoji kod, odnosno takozvani rudari koji brinu o bezbjednosti, što ga čini najbezbjednijom mrežom u istoriji čovječanstva.

Dodaje da se na rudarenje troši ogromna količina električne energije što znači da kriptovalute imaju podlogu koja postoji unutar bitkoin zajednice.

„Kada pogledamo kroz istoriju, dolar je od nastanka izgubio skoro 97 odsto vrijednosti. S druge strane, ne postoji gornja granica cijene do koje bitkoin može da ide što ustvari predstavlja najbolju zaštitu od inflacije“, poručuje Svrkota navodeći da se bitkoin pojavio u pravo vrijeme, odnosno da je zaživio jer se kao tehnologija pojavio u najboljem trenutku.

On je podsjetio da je riječ o austrijskoj školi ekonomije u kojoj su se okupili ljudi različitih ideologija i profesija koji su se protivili bankarskom sistemu, koji je izazvao veliku krizu koja se dogodila 2008. godine, kada je doštampan novac da bi spasile banke koje su ušle u rizične trgovine instrumentima baziranim na cijenama nekretnina.

„Kada je taj pokušaj propao, rizik se prenio na poreske obaveznike, odnosno svi smo to platili kroz visoku inflaciju“, objasnio je Svrkota.

Na pitanje koja je razlika između ulaganja u nekretnine, osiguravajuće kuće ili u kriptolavulte Svrkota kaže: „Kada ljudi koji imaju neki dodatni kapital kupuju nekretnine koje mogu da im donose neki pasivni prihod oni moraju da vodite računa o održavanju, da plaćaju porez i ne mogu da je prodaju baš kad hoće. Kod bitkoina je prednost što sa njima možete da trgujete kad hoćete, a kumulativna dobit, na pet i više godina, je veća od porasti vrijednosti nekretnine ili prihodi od stanarine. Tako je bilo u prošlosti, nema razloga da tako ne bude i u budućnosti“.

Objašnjava da kao neko ko je radio u osiguravajućoj kući zna da ako ulažete novac kod njih svakako morate biti u minusu.

„Odnosno u plusu ste samo ako vam se nešto desi u kratkom periodu posle uplate osiguranja“, kazao je Svrkota u duhovitom tonu.

On poručuje roditeljima da ukoliko žele da osiguraju budućnost svojih potomaka današnjih 30 eura od dječijeg dodatka odvoje za kupovinu bitkoina što ustvari predstavlja investiciju za njihovu budućnost.

Na pitanje zašto su ljudi skeptični prema ovoj vrsti ulaganja, Svrkota odgovara da to ne treba da bude čudno jer je riječ o prilično nepoznatoj materiji i jer su strahu od prevare.

„Za prevazilaženje tog straha preporučio bih za početak ulaganje manjih iznosa za kupovinu kriptovaluta na primjer svakog mjeseca posredstvom aplikacije koja se nalazi na internetu i lako je dostupna“, poručio je.