Svrkota za ADRIU: Rudarenje bitcoina je najčistija industrija, Crna Gora bi mogla biti prva država sa hidro obveznicama

“Međutim, za potrebe bitcoin mreže to su značajno veće potrebe nego što su potencijali same Crne Gore, tako da tu treba mudro postupiti i razmišljati koliko to javno- privatno partnerstvo može donijeti koristi i imajući u vidu buduće potrebe Crne Gore za električnom energijom. Znamo da te potrebe, kako se razvija ekonomija, su sve veće i veće i kako se budu koristili električni automobili itd. Treba jedna opširna analiza da se vidi koliki su kapaciteti Crne Gore i mreže, jer to nije pitanje samo kapaciteta proizvodnje već prije svega pitanje povezivanja eventualnih hidro/solarnih/vjetro elektrana na mrežu, tako da je to jedan od bitnijih faktora. Odgovor na to pitanje bi trebali da daju stručnjaci iz te oblasti”, ističe naš sagovornik.

Svrkota napominje da ne postoje uporedna iskustva, odnosno da bi Crna Gora bila prva država sa hidro obveznicama.

“Kad je riječ o hidro obveznicama fokus je na hidropotencijale. Neko slično iskustvo ima El Salvador, koji već dvije godine pokušava da plasira njihove bitcoin/ kripto tzv. volkano obveznice koje će se koristiti za izgradnju jednog pametnog grada, za rudarenje bitcoina i za ulaganje u sam bitcoin. Planiraju da prikupe oko milijardu dolara. Taj proces traje već dvije godine, od 2022. Prije neki dan je donijeta regulativa određenih tijela u El Salvadoru koje će omogućiti konačno emitovanje tih obveznica u prvom kvartalu tekuće godine. Ono što sam uspio da nađem je podatak da te obveznice nude prinos od 6,5 posto i da će biti izdate na deset godina. To su detalji koje znamo, a ne znamo kako stoje stvari u vezi ponude hidro bitcoin obveznica u Crnoj Gori. Ne znamo tačno šta je ponudila kompanija “3. Januar”, kakav oblik partnerstva. Nije se sa tim izlazilo u javnost, ali fun fact je da je 3. januar rođendan bitcoina, tako da ta kompanija nosi simboličan naziv”, naveo je Svrkota.

On naglašava da profitabilnost procesa direktno zavisi od cijene električne energije, tačnije da “ako imate besplatnu električnu energiju onda je taj proces veoma profitabilan”.

“Što se tiče samog rudarenja bitcoina, mislim da bi to bila jedna od najčistijih industrija jer tu nema zagađivanja, troši se električna energija, nema izduvnih gasova ni dima prilikom obrade metala itd, tako da je uticaj na životnu sredinu minimalan. Profit može biti značajan, a ono što može biti problem je što ta postrojenja ne zapošljavaju veliki broj radnika koji su potrebni za održavanje procesa rudarenja. Što se tiče Crne Gore, trenutno je nemoguće utvrditi koliko se ljudi bavi rudarenjem ali mislim da to nije veliki broj. Možda postoji par većih rudnika, odnosno znam da su postojali, a da li sad postoje i da li im je isplativo to nisam siguran. S druge strane, proces uspostavljanja odgovarajućeg zakonskog okvira će potrajati- prema informacijama koje imam najvjerovatnije će u drugoj polovini ove godine biti donijet zakon. Moguće da se to desi i prije, ali to opet zavisi od fokusa i prioriteta aktuelne Vlade koja u ovim početnim trenucima ima vjerovatno milion prečih stvari od fokusa na kriptovalute”, ocijenio je Svrkota.

Prema njegovim riječima, lideri u rudarenju kriptovaluta su prije svih Kina, koja u svom sjevernom dijelu ima elektrane na ugalj, povoljne klimatske uslove, hladan i suv vazduh.

“Da bi se ta oprema hladila kako treba nisu poznati po ekološkim standardima. Druge zemlje koje su poznate po rudarenju su Kazahstan i druge centralno azijske zemlje koje imaju ogromne hidropotencijale, gdje su se preselili značajni bitcoin rudari. I možda da pomenemo od ovih manjih zemalja, jedina zemlja sa kojom bi se mogli porediti je Island, međutim oni imaju praktično neograničenu količinu besplatne električne energije iz geotermalnih elektrana”, precizirao je Svrkota.

Značajnu ulogu u rudarenju bitcoina ima i Venecuela zbog, kako je podvukao naš sagovornik, nevjerovatno niske cijene električne energije koju crpe iz termoelektrana na prirodni gas.

“Priličan broj rudara je prisutan i u toj izolovanoj južnoameričkoj zemlji. Matematika je prilično jasna- operacija je isplativija što je veća, jer na veće može dosta toga da se uštedi. Klima na bi trebala da bude pretopla prije svega zbog energije koja bi se utrošila na hlađenje te opreme. Najznačajniji faktor je cijena električne energije da bi to bilo profitabilno”, zaključuje Svrkota.