Šest namirnica koje djeca ne smiju često da jedu

Ipak i u takvim situacijama treba obratiti pažnju koje namirnice bi trebalo izbjegavati.

Prehrambene navike koje usvojimo u najranijem dobu, određivaće kakvu hranu ćemo preferirati i kasnije u životu, prenosi B92.

Svi ponekad djetetu ponudimo “brzu” hranu, većinom zbog nedostatka vremena, ali koje su stvari koje bi trebalo izbjegavati?

1. Flips
Najčešće sadrži so, hidrogenizovane biljne masti, potencijalni alergen kikiriki i/ili različite začine u prahu i pojačivače ukusa. Predlog zamjene nutricionistkinje Karmen Matković Melki su ekspandirane žitarice za finger food poput kukuruznog flipsa bez soli i začina, rižini ili kukuruzni krekeri bez soli, flips od prosa, amaranta ili krekeri od ostalih cjelovitih žitarica.

2. Majonez
Sadrži žumanjce i biljno ulje, ali može sadržavati i skrob i začine, u zavisnosti od vrste proizvoda. Nema potrebe uvoditi je, umjesto nje uvedite u dohranu jaja. Postoje jako zgodne voćne alternativne majonezu kao na primjer avokado, koji zbog izvrsnog udjela omega masnih kiselina može biti odlična kremasto-masna namirnica u receptima za bebine kašice, kaže nutricionistkinja Matković Melki.

“Majonez je u osnovi pravljen od jaja koja su alergeni”, upozorava i pedijatar Đovana Armano.

3. Viršle
Procesuirani prehrambeni proizvod koji se pravi od od svinjskog i/ili goveđeg, a sad i od pilećeg mesa, masnog i vezivnog tkiva i dodatnih sastojaka. Količina bjelančevina mesa u proizvodu mora biti minimalno 10%. Zbog niskog udjela bjelančevina ne svrstavamo ga u nutritivno vrijedan proizvod za prehranu djece, kaže nutricionistkinja Matković Melki. Viršle i paštete, osim što sadrže masnoće i svakakve druge mesne supstance koje nikako nisu primjerene za prehranu djece, sadrže i razne konzervanse (nitrate, glutamate i sl.) koji takođe mogu izazvati alergijske reakcije, kaže Đovana Armano.

4. Pašteta
Nutricionistkinja Karmen Matković Melki objašnjava da je pašteta proizvod od različitih vrsta mesa, masnog i vezivnog tkiva, iznutrica i dodatnih sastojaka. Količina bjelančevina mesa u proizvodu mora biti minimalno 8%. Preporuka za adekvatnu zamjenu su mesne kašice i kasnije, domaće paštete koje se pripremaju od komada kuvanog mesa, povrća, začina i biljnih ulja te se kao nutritivno cjelovit obrok nude djeci.

5. Pekarski proizvodi
Uglavnom sadrže bjelo brašno, dakle obilje skroba koji daje isključivo energiju i kvasac koji može stvoriti neprijatnu naduvenost pa je zato bolje preporučiti cjelovito pecivo ili hleb uz obrok, dok krofne, kroasane i sličine proizvode treba zamijeniti domaćim biskvitom ili zajednički pripremljenom buhtlom, savjetuje nutricionistkinja Mirna Trumbetaš.

6. Slatkiši
Rafinisani bijeli šećer tijelu ne daje niti jedan važan nutrijent. Saharoza se nalazi u namirnicama kao što su slatkiši, deserti i sokovi, ali ovaj šećer često je skriven i u nekim namirnicama kao što su žitarice za doručak, peciva, voćni jogurti i deserti, konzervirano voće i povrće te razne gotove supe i umaci, primjera radi kečap, upozorava nutricionistkinja Tene Niseteo dodavši da je prekomjerna konzumacija šećera glavni faktor rizika za stvaranje zubnog karijesa, prekomjerne tjelesne mase i pojave dijareje kod djece.

“Slatkiši između obroka smanjuju apetit, pa dete nije gladno u vreijme ručka. Loše djeluju na zubiće, mogu izazvati pretilost i poremećaj metabolizma glukoze”, upozorava pedijatar Đovana Armano.