Medojević: Spajić obećao za 100 eura povećanje materijalnog obezbjeđenja porodice, ali se to nije desilo

Kako kaže, jedan od najgorih oblika nasilja je siromaštvo.

 

“U Crnoj Gori prema zadnjim zvaničnim podacima MONSTAT-a zivi 27 odsto siromašne djece i ovo stanje traje godinama. Država ipak nema Strategiju za suzbijenje dječijeg siromaštva”, navela je ona.

 

Kako kaže, osnovna dječja prava su: prava preživljavanja – hrana, smještaj, stanovanje, zdravlje, životni standard;  razvojna prava – razvoj, njega i obrazovanje, porodica, kultura, identitet; prava učestvovanja – donošenje odluka, druženje, izražavanje, pristup informacijama; prava zaštite od – zlostavljanja, zanemarivanja, izrabljivanja, mučenja, otmice, prostitucije.

 

Prema UN konvenciji o pravima djeteta, sve evropske države imaju obavezu da zaśtite pravo djece na sticanje državljanstva a tako i prava iz socijalne, dječije zaštite, prava na liječenje, obrazovanje. 

 

“Rješenje pitanja siromaštva posebno medju djecom je morao biti prvi cilj Vlade Crne Gore. Servisi i intervencije koje bi smanjile efekte siromaštva i društvene isključenosti na najugroženije, ne bi se smjele odlagati što se čini decenijama. 

 

Linija siromaštva mora biti crvena linije ispod koje ne bi smio da živi ni jedan građanin Crne Gore pa tako ni jedno dijete. Podsjetimo da je linija siromaštva za jednu osobu po Monstatu 280 eura mjesečno a za četvoročlanu porodicu 589 eura”, navodi Medojević.

 

Banci hrane se, kaže, svakodnevno javljaju ljudi da se žale da gube trku za preživljavanje.

 

“Nemogućnost da plate kiriju ili ratu kredita, troškove režija , da se prehrane zaokupljuje u potpunosti najveći broj građana.  Najugroženije su porodice gdje djeca žive sa jednim roditeljem i porodice sa više djece. Država umjesto da podrži takve porodice ona se ponaša pasivno ili ograničava njihova prava”, dodaje ona.

 

Šesto dijete u porodici, kaže, nema pravo na dječiji dodatak.

 

“Nemaju ga ni djeca takozvana apatridi. Mnogo porodica koje žive u siromaštvu  zbog strogih kriterijuma  ostvarivanja  prava na jedino socijalno davanje namijenjeno siromašna MOP ( materijalno obezbjeđenje porodice), ne dobijaju veći dječiji dodatak (što je pravo korisnika socijalne pomoći) već svega 30 eura po djetetu kao i djeca iz porodica dobrog statusa”, rekla je.

 

Ukoliko maloljetno dijete dobije privremeni posao da bi pomoglo  oditeljima da se prehrane, kupe obuću, odjeću, školaki pribor, porodica gubi pravo na socijalnu pomoć namijenjenu siromašnima,

 

“Kada dijete napuni 18 god i želi studirati, njegova porodica gubi MOP i ostaje bez  prihoda. Umjesto da se na svako način trudimo kao sistem, da pomognemo djeci iz siromašnih porodica da se isčupaju iz kandži siromaštva, mi ih saplićemo i otežavamo im život i tešku borbu”, rekla je.

 

Porodični dodatak, mjesečno primanje za porodice sa djecom u riziku od siromaštva je jedan od načina pomoći.

 

“Dječiji dodatak čija visina zavisi od prihoda i primanja porodice je jedan od načina umanjenja siromaštva i smanjenja razlika mđju djecom. Besplatna užina u školi, školski pribor,  časovi iz teže savladivih predmeta, sportske i druge aktivnosti … jedan su od načina da djeca iz socijalno ugroženih porodica  budu manje marginalizovsna i da ostvaruju bolje rezultate u skoli i školovanjem se izbore za bolji život”, navodi u saopštenju.

 

Skandalozno mala socijalna primanja namijenjena siromašnima, primanja za nezaposlene porodilje i redovne studentkinje pokazuju nemar države prema budućnosti. 

 

“Sa oko stotinu eura mjesečno se ne može živjeti, hraniti, plaćati obaveze. Ni besplatna dohrana( formule) za bebe ne postoji u našem sistemu socijalne zaštite, čak ni za najugroženije kao ni pelene ni higijenska sredstva. Nema dovoljno obroka u Narodnim kuhinjama, nema besplatnih namirnica i higijenskih sredstava, tesko je odškolovati djecu čije porodice žive u nemaštni”, pojasnila je ona.

 

Umjesti ciljane socijalne politike prema onima koji žive teško, naša Vlada se opredjeljuje na univerzalna rješenja po sistemu, svima po malo što je direktno na štetu najugroženijih.

 

“Aktuelna Vlada čini malo kako bi smanjila siromaštvo među građanima a posebno među djecom, gdje je ono naizražajnije i ostavlja trajne posledice. Koordinacija više resora (socijalne, zapošljavanja, zdravstva, školstva, finansija) koje bi doprinijele dostojanstvenijem żivotu ugroženih u Vladi Crne Gore nema, a ona je nužna kako bi imali proaktivnu socijalnu politiku”, navela je ona.

 

Podsjeća na nedavne riječi premijera Milojka Spajića da je za 100 eura povećana naknada za materijalno obezbjeđenje porodice.

 

“Nije došlo na žalost do povećanja MOP-a za sto eura. Socijalna pomoć namijenjena siromašnima kreće od 89 do 170 eura. Ministar  socijalnog staranja Gutić je u avgustu predstavio javnosti  povećanje MOP-a u iznosu od dva do tri eura i pojasnio da je to polugodišnje usklađenje”, rekla je ona.

 

Učestalo insistiranje da je briga za standard građana  osnov vladajuće koalicije, zaboravljanje onih koji nemaju ništa ili imaju veoma malo je, neodgovorno. 

 

Spajić je javno govorio o pomoći u hrani (osnovnim životnim namirnicama ) koja bi stizalo na kućnu adresu.

 

“Ralizacija javno izgovorenog od strane javnih funkcionera je obavezujuća. Ipak od standarda ugroženih građana njih više zanima sopstveni pa najavljuju povćanje plata za 30 odsto i nova zaposlenja u vidu savjetnika. Stalna izborna utakmica najviše košta ugrožene građane.Čak ni jednokratnu novčanu pomoć nije moguće dobiti tri mjeseca, Odgovornost izostaje . Od svakih izbora strahuju najugroženiji, koji zbog loših zakona nepravedno ostanu uskraćeni za mrvice koje im država isplaćuje u vidu  jednokratne pomoći a koju mogu dobiti najviše dva puta godišnje”, zaključila je Medojević.