Pojeftinjenja namirnica moguća tek kad se potroše zalihe

Podsjećamo da je do ovog dogovora i sporazuma između trgovaca i Vlade došlo zbog straha da bi na jesen eventualno moglo doći do kriza i nestašica. Iz Franca marketa su, ipak, saopštili za Pobjedu da u narednoj isporuci očekuju niže cijene osnovnih životnih namirnica, dok je sa druge strane direktor nikšićkog Monteklasa Predrag Marojević našoj redakciji saopštio da ne treba očekivati neka značajnija sniženja cijene brašna. Pekari, takođe, za sada nemaju namjeru da snižavaju cijene hljeba i drugih pekarskih proizvoda

“Po najavama koje imamo od dobavljača već u sljedećoj isporuci očekuju se niže cijene osnovnih životnih namirnica. Problem prave robne rezerve dobavljača, koje su obezbijedili u dogovoru sa državom. Kad se te zalihe potroše, realno je očekivati da ce doći do pada cijena osnovnih životnih namirnica u našem maloprodajnom lancu”, kazali su Pobjedi iz Franca marketa i podsjetili da su u obavezi da poštuju odluku Vlade kojom se ograničava visina marži na brašno, šećer, ulje i so od sedam odsto.

Ostali najveći trgovinski lanci u Crnoj Gori, koje je Pobjeda kontaktirala, nijesu odgovorili na pitanja naše redakcije da li je u njihovim maloprodajnim objektima došlo do pada cijena osnovnih životnih namirnica i kada se to, eventualno, može očekivati.

Nema najava drastičnog pada cijena

Direktor nikšićke kompanije Monteklas, koja se bavi uvozom i distribucijom brašna, Predrag Marojević naveo je da je to preduzeće u posljednjih mjesec i po dva puta snizilo cijenu osnovnog tipa brašna sa 530-540 eura na 510-520 eura za tonu. Prema njegovim riječima u ovom momentu je taj pad cijena brašna simboličan i o ,,drastičnim padovima cijena nema govora“.

“Tako da je došlo do sniženja od nekih četiri-pet odsto, a eventualno dalje sniženje zavisi opet od globalnog tržišta. Roba u Srbiji je trenutno na nekom stabilnom nivou i trenutno nema nekih naznaka da će biti drastičnog pada. Možda povremeno dođe do sniženja dva do tri odsto što je naravno isto značajno ali nije drastično sniženje, tako da nema najava da će biti značajnijeg sniženja”, rekao je Marojević.

Trenutno ova kompanija, koja po riječima Marojevića uvozi četvrtinu brašna iz Srbije za crnogorsko tržište, prodaje brašno u pakovanju od 25 kilograma koje je prvobitno namijenjeno pekarama po cijeni od 51 do 52 centa po kilogramu, dok je cijena brašna u pakovanju od jedan kilogram oko 70 centi. – Mi poštujemo kako ugovore prema trgovačkim lancima, tako i uredbu o ograničavanju marži.

I on ističe da je faktor koji utiče na to što ne padaju cijene osnovnih životnih namirnica stvaranje većih zaliha robe u prethodnom periodu.

“Svako je u skladu sa svojim mogućnostima napravio rezerve, naravno i iz sopstvenog ekonomskog interesa i iz patriotizma. Mi smo se odrekli nekog svog dijela zarade, odnosno smanjili svoju maržu iako imamo zalihe koje smo kupili po većim cijenama”, tvrdi Marojević.

Cijena brašna zavisiće od struje

Zamjenik predsjednika Grupacije pekara pri Privrednoj komori i direktor Uniprom pekare Vesko Nikolić naveo je da pekari nemaju namjeru da sada spuštaju cijene hljeba i drugih pekarskih proizvoda.

“Mi nemamo namjeru da korigujemo cijene, jer svaki dan neke cijene skaču, a neke padaju, pa tako cijena goriva malo pada, pa opet raste, a raste i cijena kvasca, dok je cijena brašna malo pala”, saopštio je Nikolić.

On je kazao da je na regionalnim tržištima cijena tone pšenice već dva mjeseca na nivou od 350 do 360 eura, dok je cijena brašna u posljednjih mjesec dana na nivou 490-500 eura po toni. Nikolić je naveo da u ovom trenutku ne može prognozirati kako će se kretati cijena brašna na domaćem i regionalnim tržištima, ističući da to u najvećoj mjeri zavisi od cijene energenata, prvenstveno električne energije, s obzirom na to da, kako kaže, svi mlinovi rade na struju. – Cijena brašna će zavisiti od cijene energenata, jer su svi mlinovi na struju. Ako cijena struje bude i dalje rasla niko nije lud da spušta cijenu – kazao je Nikolić i dodao da će se neke prognoze o cijeni brašna moći dati krajem septembra.

Podsjećamo da je, u cilju ,,obuzdavanja“ cijena osnovnih životnih namirnica, Vlada povukla nekoliko poteza, pa je u junu ograničila marže trgovcima za brašno, šećer, ulje i so, tako što je donijela odluku kojom će se maksimalna visina marže u veleprodaji ograničiti na pet odsto za pšenično brašno tip 400 i 500, šećer, ulje i so, dok će za te namirnice u maloprodaji iznositi sedam odsto. Iz trgovinskih lanaca ranije nijesu odgovorili na pitanje Pobjede kolike su bile ranije marže na tim proizvodima.

Početkom maja su usvojene i stupile na snagu izmjene Zakona o PDV-u. Tim izmjenama je ukinut porez na brašno i suncokretovo ulje, a za so je smanjen na sedam odsto. Takođe sredinom juna ukinut je PDV na hljeb, dok su, podsjećamo, početkom maja usvojene i stupile su na snagu izmjene i dopune Zakona o akcizama kojima je dozvoljeno Vladi da smanji akcize na gorivo do 50 odsto u roku od tri mjeseca.

Sporazum o stvaranju zaliha

Podsjećamo i da su 3. avgusta ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović i predstavnici 11 trgovačkih kompanija potpisali sporazum o saradnji koji ima za cilj unapređenje saradnje u oblasti nabavke, skladištenja i trgovine proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi. Đurović je, kako je tada saopšteno, sporazume potpisao sa predstavnicima kompanija Domaća trgovina, Merkator Crna Gora, Put-Gross, Franca marketi, J&J Company, Voli Trade, Škorpion, Hard Discount Laković, Stadion, TDS i Montemlin Šajo. On je, nakon potpisivanja, kazao da se tih 11 kompanija odazvalo pozivu da zajedno sa Vladom pokušaju da riješe problem robnih rezervi u narednom periodu.

“Sve te kompanije obezbijedile su i odvojile prostor u svojim magacinima i određeni nivo zaliha za ključne proizvode koji su neophodni za snabdijevanje crnogorskog tržišta. To je na dobrovoljnoj osnovi, što znači da su se svi oni sami prijavili da budu partneri i pokažu društvenu odgovornost i na tome sam im zahvalan”, rekao je Đurović početkom avgusta.

Kada je riječ o proizvodima za koje su trgovci, na osnovu ovog sporazuma, trebali napraviti određene zalihe, to su brašno, šećer, kuhinjska so, jestivo ulje, pirinač, tjestenina, meso i konzervirane mesne prerađevine.

“Ovo nije konačan spisak. Pozivamo sve zainteresovane trgovce i dobavljače da nam se priključe u ovom zajedničkom poslu, da i sa njima potpišemo ovaj sporazum”, poručio je tada Đurović trgovcima i dobavljačima. Kompanije, potpisnice sporazuma, treba da obezbijede određene količine proizvoda ukoliko na jesen eventualno dođe do kriza i nestašica, kako bi postojao kontinuitet u snabdijevanju od nekoliko mjeseci.

Đurović je ranije kazao da je sav trošak lagerovanja na račun trgovaca i trgovačkih lanaca, što je rasteretilo budžet Crne Gore u narednom periodu, dok se ne nađe adekvatan način i model kako i na koji način da se obezbijede robne rezerve. On se zahvalio svim kompanijama koje su, kako je kazao, pokazale stepen društvene odgovornosti i dozu patriotizma da pomognu državi onda kada je potrebno. Đurović je ranije podsjetio da Crna Gora ima problem zato što nema robnih rezervi i da je Vlada u procesu traženja modela obezbjeđivanja robnih rezervi za određene proizvode.

Na svjetskim robnim berzama očekuje se neznatan rast cijena

Na svjetskim robnim berzama prognoze za četvrti kvartal ove i prva dva kvartala naredne godine pokazuju da će doći do neznatnog rasta cijena većine proizvoda. Tako se očekuje blagi, neznatni, rast cijena pšenice, kukuruza, ovsa, ulja, riže, kafe, mlijeka, piletine. Sa druge strane, prognoze govore da nas u četvrtom kvartalu ove i prva dva kvartala naredne godine očekuje dosta značajno pojeftinjenje šećera, a trebalo bi da dođe i do pada cijena govedine i žive stoke.