Otrovi iz bazena KAP-a truju okolinu

Beranska kompanija „Veg kolektor“, koja je prije nekoliko godina otkupila bazene KAP-a u Podgorici, u kojima se nalazi 7,5 miliona tona crvenog mulja, još u aprilu prošle godine ponudila je Vladi Crne Gore da ih vrati u državno vlasništvo. Do danas, kako su nam kazali iz te kompanije, od izvršne vlasti nijesu dobili nikakav odgovor niti poziv.

“Nakon informacije o sastanku radne grupe za rješavanje ove crne ekološke tačke, koji je održan prije više od godinu, nisu uslijedili konkretni koraci na rješavanju ovog problema. Iako je bila najavljena izrada akcionog plana sa hitnim, kratkoročnim i dugoročnim mjerama, koji će pratiti i implementaciju tih mjera, nije se odmaklo od najave, što ukazuje na nedostatak snage da se ovo pitanje rješava”, kazala je Vuković.

Kako je istakla, bez obzira na činjenicu što su bazeni crvenog mulja u privatnom vlasništvu, niko nema pravo da u kontinuitetu zagađuje životnu sredinu i utiče na kvalitet životne sredine okolnog područja i zdravlja građana.

“Poražavajuća je činjenica da je napravljena velika ekološka šteta, koja i dalje traje i koja se čini iz dana u dana u širem području lokaliteta bazena crvenog mulja, a da nadležni nijesu našli za shodno da se rješavanje ovog pitanja pomjere sa mrtve tačke. Iz bazena konstantno u životnu sredinu cure teški metali i toksična jedinjenja. Ove materije završavaju u podzemnim vodama i poljoprivrednom zemljištu okolnog područja. Dodatni problem je i u činjenici da kada se bazeni ne orošavaju, što je često slučaj, dolazi do raznošenja prašine u čijem sastavu su toksična jedinjenja”, upozorila je Vuković.

Vlasnik beranska kompanija „Veg kolektor“, koja je otkupila bazene, Siniša Jevrić u izjavi za „Dan“ kaže da su voljni da razgovaraju i sa budućom vladom, od koje očekuju da bude odgovornija od odlazeće. Očekuje da razgovaraju i nađu rješenje za bazene crvenog mulja na zajedničku korist.

“Bazeni su bezbjedni. Ja sam kupio zemlju i ima više solucija kako da se bazeni valorizuju. Postoje investitori koji bi uložili novac i proizvodili određene materijale od crvenog mulja. Od otkupljenih bazena crvenog mulja imam samo troškove od oko nekoliko stotina hiljada eura godišnje”, kazao je Jevrić prošle godine.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine ranije su saopštili da, s obzirom na to da su bazeni crvenog mulja u privatnom vlasništvu, kao i da vlasnik nije iskazao interesovanje za korišćenje sredstava iz zajma u svrhu sanacije, što nadležnim organima ograničava mogućnost djelovanja, kao održivo rješenje vide pokretanje postupka eksproprijacije u cilju vraćanja predmetne lokacije u državno vlasništvo, kao preduslova za sprovođenje modela za rješavanje problema i sanaciju bazena crvenog mulja i ujedno njihovu valorizaciju.

Iz Agencije su prošle godine saopštili da je nakon inspekcijskih kontrola obaviješten i državni tužilac zbog neposredne opasnosti po ugrožavanje zdravlja ljudi i imovine usled emisije prašine sa bazena crvenog mulja.

Vlada Crne Gore je 10. oktobra 2014. godine potpisala ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom (vrijedan 50 miliona eura), u cilju realizacije projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“, koji je namijenjen sanaciji četiri lokacije na kojima se nalazi industrijski opasan otpad: Kombinat aluminijuma Podgorica, Jadransko brodogradilište Bijela, Termoelektrana Pljevlja (deponija pepela i šljake Maljevac) i Flotaciono jalovište Gradac u Pljevljima.