Božović: Obustavili smo aktivnosti oko izručenja Do Kvona

Božović je naglasio da Ministarstvo pravde neće apsolutno pokretati nikakve aktivnosti po tom pitanju sve do konačne odluke Ustavnog suda.

Ustavni sud obavijestio je javnost u petak da su donijeli privremenu mjeru kojom su obustavili najavljeno izručenje Do Kvona, kojeg Sjedinjene Države i Južna Koreja potražuju od Crne Gore zbog serije prevara sa kripto valutama vrijednim najmanje 40 milijardi dolara.

“Obustavlja se izvršenje presude Vrhovnog suda od 19. septembra 2024. i postupak odlučivanja o dozvoli izručenja do donošenja konačne odluke Ustavnog suda”, navodi se u saopštenju od 18. oktobra.

Vrhovni sud je prošlog mjeseca utvrdio da su ispunjeni uslovi za izručenje Do Kvona SAD ili Južnoj Koreji, a da će konačnu odluku, kojoj će od dvije države biti izručen, donijeti ministar pravde Bojan Božović

Ministar pravde je prošle sedmice najavio da bi do kraja te radne nedjelje mogao donijeti odluku gdje će Do Kvon biti izručen.

“Kao što smo i obavijestili javnost, mi smo tek u petak ujutru obaviješteni od strane Ustavnog suda da je podnijeta ustavna žalba još 26. septembra. Ta informacija je došla, po riječima i samog Ustavnog suda, na osnovu toga što su u medijima saznali da će Ministarstvo pravde do kraja sedmice, dakle do petka, donijeti odluku po ovom pitanju. Tim postupkom smo bili neprijatno iznenađeni iz prostog razloga što nikad nismo mogli ni pomisliti da jedan predmet, za koji treba donijeti privremenu umjeru, a koja se donosi po hitnom postupku, je od 25. ili 26. septembra u Ustavnom sudu. Očekivali bismo, kao što i red i pravila nalažu, da se o tome postupi u roku od 24 ili eventualno 48 sati, jer privremene umjere jesu stvar hitnosti. Da čak i ne ulazimo u to, očekivali smo da, kao što je praksa i kao što je uobičajeno da od strane Ustavnog suda budemo obaviješteni da uopšte takva neka mogućnost i postoji”, kazao je Božović.

On je naglasio da su znali da je podnijeta žalba US – Ministarstvo pravde bi svakako zastalo sa postupkom i ne bi pokretalo apsolutno nikakve aktivnosti po pitanju izručenja Do Kvona.

“Nakon što smo bili upoznati sa ovom činjenicom i nakon što je donijeta u petak privremena mjera, Ministarstvo pravde je obustavilo sve dalje aktivnosti, sačekaćemo naravno odluku Ustavnog suda i u odnosu na nju djelovati onako kako i pravilo nalažu. Kada je privremenu mjeru po sličnom osnovu donio Vrhovni sud po osnovu vanrednog pravnog lijeka koje je uložilo Vrhovno državno otužilaštvo, nas je Vrhovni sud odmah o tome obavijestio. Jasno je da je sličnu praksu trebalo da primijeni i Ustavni sud što je na kraju krajeva i njihovo obaveza”, kazao je on.

Božović je naglasio da je ovaj slučaj pokazao očigledan propust u kominikaciji na relaciji Ustavni sud – Ministarstvo pravde.

“Očigledno da je bio propust u komunikaciji, da se nadamo da se ovakvi i slične postupci neće ponavljati, a naravno Ministarstvo pravde je uvijek tu da sačeka odluke svih nadležnih sudskih tijela”, zaključio je Božović.

Južnokorejac Do Kvon uhapšen je 23. marta 2023. na podgoričkom aerodromu sa poslovnim partnerom Čang Junom kada su sa falsifikovanim pasošima pokušali da polete za Dubai.

Tokom 19 mjeseci dugog ekstradicionog postupka, sudovi u Crnoj Gori su do sada osam puta oprečno odlučivali o zahtjevima dvije države za izručenje Do Kvona.

Viši sud je prvo odlučio da ga izruči SAD. Nakon što je ta odluka poništena, isti sud je odlučio da ga izruči Južnoj Koreji navodeći da je njena zamolnica za izručenje stigla prije američke.

Tu presudu je 1. avgusta potvrdio Apelacioni sud, navodeći da je ona pravosnažna.

Uslijedila je reakcija Vrhovnog državnog tužilaštva koje je uputilo Zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, koji je 19. septembra presudio da obje zemlje ispunjavaju uslove, a da konačnu odluku donosi ministar pravde.

Ovoliko trajanje postupka i kontradiktorne odluke sudova advokat Goran Rodić ranije je za Vijesti ocijenio “pravosudnom blamažom”.

Advokatski tim se bori da Do Kvon odleti u matičnu zemlju.

Suđenje Do Kvonu i grupi u Americi je počela 5. aprila kada je njegova kompanija Terraform labs proglašena odgovornim za građansku prevaru od oko 40 milijardi dolara.

Nakon odluke suda u Njujorku, kompanija Terraform labs pristala je da plati oko 4,5 milijardi dolara u građanskom poravnanju sa SEC.