Važna je odluka beogradskog sudije Zorana Šešića da se komunikacija preko zaštićene “Skaj” aplikacije koristi u krivičnom postupku protiv Darka Šarića zato što je jedan od faktora koji oblikuje budući institucionalni odgovor u slučajevima organizovanog kriminala u Srbiji, a vjerujem i u Crnoj Gori”, kazao je Đorđević.
Navodi da je “sudija Šešić već prihvatio “Skaj” komunikaciju kao dokaz protiv bivšeg inspektora srpske službe za borbu protiv organizovanog kriminala Božidara Stolića zbog odavanja policijskih podataka pojedincima koji se povezuju sa grupom Veljka Belivuka”.
Međutim, ističe Đorđević, upotreba “Skaj” komunikacije u konačnim sudskim ishodima je i dalje neizvjesna.
“Apelacioni sud u Srbiji je vratio predmet protiv Stolića na ponovno suđenje upravo zbog zakonitosti dostavljene ‘Skaj‘ komunikacije. Takođe, strana sudska praksa ne nudi jedinstveni pristup. Njemački sudovi su u martu 2021. godine potvrdili da se dokazi koje su prikupili francuski organi mogu koristiti u njemačkim krivičnim postupcima ako se otkrije da su osobe koje su bile pod nadzorom boravile u Njemačkoj. Donijeta je i presuda”, navodi Đorđević.
Ističe da je francuski sud u aprilu 2022. godine potvrdio ustavnost dokaza koji su prikupljeni razbijanjem EnroČat komunikacije, slične aplikacije kao ‘Skaj‘.
“Ipak, slično kao i u Srbiji u predmetu Stolić, francuski vrhovni sud vratio je slučaj na ponovno suđenje jer tužioci i policija nisu otkrili tehničke detalje nadzora i razbijanja šifrovane komunikacije. Zato je italijanski vrhovni sud pozvao tužioce i policiju da otkriju javno kako su nadzirali ‘Skaj‘ komunikaciju, što su pozdravile organizacije koje zagovaraju pravična suđenja. U svakom slučaju, još je neizvjesna sudbina razbijanja šifrovane komunikacije u sudskim postupcima”, objašnjava Đorđević.
Pretpostavlja, pojašnjava Đorđević, da će sudije od tužioca zahtijevati još materijalnih dokaza ili svjedoke pored ‘Skaj‘ komunikacije, što je već bila praksa u slučaju protiv Stolića.
“Zato u budućim istragama, organi za sprovođenje zakona ne bi trebalo isključivo da se oslone samo na rezultate razbijanja šifrovane komunikacije već i da rade na obezbjeđivanju novih dokaza i svjedoka”, zaključuje Đorđević.
