U narednim danima tužilačka odluka u slučaju “Tunel”

Marković je kazao da je sedam mjeseci vrlo kratak period da bi govorili o nekim velikim rezultatima, ali svakako da je u ovih sedam mjeseci bilo puno rada i dosta rezultata koji idu u pravcu koja je bila vizija koju je dao u početku svog mandata a to je “da uspostavimo savremeno, moderno evropsko tužilaštvo koje će raditi na principa odgovornosti, profesionalnosti i vladavine prava”.

Počelo mijenjanje svijesti tužilačke organizacije

Marković je naglasio da je jako značajan korak napravljen a to je da se krenulo u mijenjanje svijesti tužilačke organizacije, odnosno tužilaca, na koji način treba da shvataju svoju profesiju, kao i na koji način treba da postupaju u predmetima, i kakav odnos treba da imaju prema javnosti i na koji način treba dalje da se gradi tužilačka organizacija.

Istakao je da svaki tužilac mora postupati samostalno, nezavisno, u skladu sa Ustavom i zakonom, te da ne smije da razmišlja prilikom donošenja tužilačke odluke o tome da li postoji nečiji interes u tom konkretnom predmetu.

“Ne smiju da budu pod uticajem bilo kakvih pritisaka, bio da dolaze iznutra ili van tužilačke organizacije”, dodao je Marković.

Marković je naglasio da je neophodno ubrzati rad na predmetima u određenim oblastima, poput napada na novinare i njihovu imovinu kao i pitanja predmeta policijske torture.

“Trenutno su u pripremi još oddatna dva upustva koja treba da omoguće efikasnije djelovanje tužilaštva”, kazao je Marković.

Istakao je da sama činjenica da imamo znatno nizak broj postavljenih tužilaca je jedan od razloga niže efikasnosti.

Marković je naglasio da je rad tužilačkog Savjeta u prethodnih sedam mjeseci bio vrlo aktivan i da je raspisao i realizovao procedure izbora čak 30 tužilaca.

U ovom trenutku u crnogorskom tužilaštvu ima 115 tužilaca. Raspisan je konkurs za 11 kanadidata i po prvi put nakon više godina, na tom konkursu za tužioce imamo 24 kandidata, što je rezultat vraćanja povjerenja u tužilaštvo”, dodao je on i dodao da će do kraja godine biti raspisano još konkursa kako bi do kraja 2025. godine bila popunjena sva mjesta.

Kazao je da pored Specijalnog državnog tužilaštva problem predstavljaju i tužilaštva na sjeveru Crne Gore.

“Suština je da postoji manjak interesovanje za mlade pravnike da konkurišu za tužilačka mjesta na sjeveru Crne Gore”, poručuje Marković.

Odgovarajući na pitanje zašto je mali broj prijava za Specijalno državno tužilaštvo, Marković je kazao da je to sigurno zbog nedovoljno dobrih uslova sa aspekta finansija, i istakao da je tužilačka organizacija posebno izražena u SDT-u i da ona nosi dodatnu dozu odgovornosti i značajniju prisutnost u javnosti i samim tim dodatni pritisak na rad tužilaca.

Marković je kazao da se jako dugo govorilo o tome da će se riješiti pitanje prostornih uslova SDT-a, ali tek se na početku ove godine počelo raditi na realizaciji projekta. Naglasio je da očekuje da početkom naredne godine bude riješen prostor za SDT i SPO.

Istakao je da borba protiv kriminala i korupcije nije nadležnost samo državnog tužilaštva već i ostalih organa koji su dužni da sprovode zakon, te da se na tome radilo u posljednje vrijeme.

Marković je naglasio da je potrebna posebna pravosudna policija koja bi isključivo trebalo da se bavi bezbjednošću institucija.

“Problem obezbjeđenja pravosudnih inistitucija javljaju zbog činjenice da Uprava policije ima jedan značajan nedostatak kadra, posebno kadra koji bi bio isključivo posvećen bezbjednosti pravosudnih organa. Trenutna ideja je da se pravosudna policija formira unutar Ministarstva pravde. Sada su procjene koji je to broj službenika koji bi to radio”, istakao je Marković.

Naglasio je da je neophodno obezbijediti video nadzor u svim pravosudnim institucijama.

Marković je istakao da se u narednim danima može očekivati tužilačka odluka u slučaju “Tunel”.

Govoreći o predmetima vezanim za slučajeve Do Kvona i Binali Čamgoza, marković je kazao da oni imaju više dimenzija.

“Kada govorimo o predmetu Do Kvon i njegovoj ekstradiciji, Specijalno državno tužilaštvo je preuzelo veliki broj radnji, izvršilo je više vještačenja, međutim u odnosu na određene elektronske uređaje nije postojala mogućnost sa kapacijetima SDT-a da se do kraja sprovde izvještačenje, sada se radi sa aspekta međunarodne saradnje da se obezbijedi softver i da se za te uređaje izvrši pretres odnosno vještačenje. Sa druge strane, kada govorimo o pitanju ekstradicije Do Kvona, Vrhovno državno tužilaštvo je podnosilo dva puta zahtjev za zaštitu zakonitosti u dijelu psotupanja Višeg i Apelacionog suda”, poručio je on.

Govoreći o predmetu Binali Čamgoz on je u fazi izviđaja u SDT-u, te da je sprovedeno više dokaznih radnji i da se nada da će u skorije vrijeme imati određene odluke.

Marković je istakao da međusobne optužbe političara često služe za političke svrhe a pokušavaju se postići kroz rad tužilaštva, a posebno Specijalnog državnog tužilaštva, i to ima jednu vrstu zloupotrebe SDT-a za političke svrhe i naglasio da crnogrosko tužilaštvo ne želi da učestvuju u takvim procesima.

“Moje očekivanje od političara je da se ponašaju odgovorno”, kazao je Marković i poručio političarima da su vrata tužilaštva otvorena za krivične prijave sa svim dokazima.

Komentarišući slučaj bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupocije Jelen Perović, kazao je da je nastupilo izuzeće glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića kao rukovodioca SDT-a i njegovog postupanja kao rukovodioca, a ne postupanja u konkretnom postupku.

“Ono što je stav tužilaštva ali i moj jeste da se prihvati jedan takav zahtjev za izuzeće kako bi se otklonile bilo kakve sumnje da je postupanje u odnosu na Perović zasnovano na bilo kakvoj pristrasnotsti”, istakao je on.

Zato je, navodi Marković, preuzeo njegove nadležnosti u tom predmetu.

Upitan da li su tačni medijski navodi da su on i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u kumovskim odnosima, on je odgovorio da to nije istina.

“Novović i ja nismo ni u kakvim kumovskim odnosima, moji kumovi se ne nalaze na javnim funkcijama”, poručio je on.