Žene koje udišu dim podložnije raku dojke i grlića materice

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), pokazuju da duvan, svake godine, ubije oko osam miliona ljudi, od čega je čak 1,2 miliona njih nevoljno bilo izloženo udisanju duvanskog dima.

“Ova organizacija ističe da nema bezbijednog nivoa izlaganja duvanskom dimu, jer u sadržaju nema supstancija koje djeluje pozitivno po zdravlje korisnika”, ističu iz Instituta.

Navode da pasivno pušenje uzrokuje značajna optrećenja na organizam, jer se u dimu nalazi oko 9.000 različitih hemijskih supstancija, od kojih je više od 10 odsto kancerogeno.

“One kod nepušača povećavaju rizik za 20 do 30 odsto od raka pluća. Vrlo je interesantno navesti da su žene koje ne koriste duvan, a žive sa konzumentom ovih proizvoda, oko 27 odsto podložnije riziku da obole od raka dojke, a rizik da dobiju rak grlića materice je dva puta veći, nego kod žena koje žive sa nepušačima. Nepušači, koji nevoljno udišu duvanski dim, svakodnevno povećavaju 20 do 30 odsto rizik za nastanak oboljenja respiratornog i koronarnog sistema”, upozoravaju iz Instituta.

Posebno je, kažu, izražen negativan efekat uticaja duvanskog dima kod trudnica i djece, jer žene koje puše tokom trudnoće imaju veći rizik da rode dijete sa malom težinom.

“To povećava rizik za nastanak različitih komplikacija, djeteta sa malformacijama – deformitetom ili hroničnim oboljenjima, a evidentiraju se i pojave iznenadne smrti djeteta, čije su majke žene koje konzumiraju duvaske proizvode”, kažu iz Instituta.

U prilog objašnjenja negativnih efekata pasivnog pušenja, iz ove zdravstvene ustanove dodaju činjenicu da konzument duvanskih proizvoda čak 85 odsto dima izbaci u okruženju u kojem boravi, zbog čega su, od pasivnog uticaja dima, posebno ugroženi oni koji dugo ili stalno borave u društvu pušača.

U Crnoj Gori Zakonom o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda zabranjeno je pušiti u zatvorenom prostorijama.
Član 69 tog Zakona predviđa novčanu kaznu od 30 eura do 1.000 eura kazniće se za prekršaj osobu ako prodaje duvanski proizvod mlađima od 18 godina, ako puši u radnom ili javnom prostoru i izlaže druge duvanskom dimu.

“Ista visina kazne je predviđena za one koji puše u sobama i apartmanima za smještaj gostiju, koje poslodavac nije odredio i istakao oznaku da je u tim sobama i apartmanima pušenje dozvoljeno”, piše u Zakonu.

Međutim, u našoj zemlji se, kako navode naši sagovornici, ne sporovodi dosljedno Zakon.

Jedan od njih koji je želio da ostane anoniman kazao je da je njegovo dijete priznalo da je kupovalo cigarete nedaleko od škole, te da ga prodavci nijesu ni pitali koliko ima godina.

“A evidentno je da je u pitanju dijete koje nije punoljetno. Problem je što ta djeca sad mogu da naruče cigarete online, aplikacija Glovo nudi mogućnost da se na kućnu adresu dostave duvanski proizvodi tako da niko ne provjerava ko je naručilac”, kazao je sagovornik Portala RTCG.

Iz Instituta navode da se u nekim aspektima Zakon striktno poštuje, na primjer kada je u pitanju obilježavanje zabrane pušenja.

“Ali postoje neki članovi koji su nejasni (šta je zatvoreni prostor, kako procijeniti da li je kupac maloljetan….) ili nedovoljno detaljni (obuhvat novih duvanskih proizvoda), te se očekuju dopune koji će Zakon učiniti djelotvornijim u kontroli duvana” zaključuju iz Instituta.