Azil u Crnoj Gori od 2007. dobilo 120 osoba

Primjena Zakona o azilu, odnosno Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca počela je 2007. i od tada je odobreno ukupno 120 međunarodnih zaštita.

Sudeći po podacima koje je taj resor dostavio našem portalu, broj tražilaca azilaca u Crnoj Gori postepeno se smanjivao od 2020. do danas.

Najveći broj podnijetih zahtjeva u prethodne tri godine zabilježen je 2020. kada je 539 stranaca zatražilo azil u Crnoj Gori. U pomenutom periodu odobreno je tek osam međunarodnih zaštita.

U 2021. zahtjev za međunarodnu zaštitu podnijela su 272 stranca, dok je te godine odobreno 14 međunarodnih zaštita.

Godinu nakon, zaštitu u Crnoj Gori zatražilo je 175. stranaca, od kojih je samo devet dobilo.

Ipak, mali je broj onih koji po dolasku u našu zemlju, planiraju ovdje dalji život da nastave.

“Većina tražilaca međunarodne zaštite vide Crnu Goru kao tranzitno odredište, tako da su im ciljni dometi zemlje Evropske unije – Njemačka, Španija, Italija, dok određeni broj tražilaca međunarodne zaštite želi da se zadrži u Crnoj Gori”, naveli su iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Kako su nam kazali, najveći broj azilanata u Crnu Goru dolazi iz Rusije, Kube, Turske, Maroka i Alžira.

“Ruta dolaska podnosilaca zahtjeva za međunarodnu zaštitu zavisi od države porijekla podnosilaca zahtjeva. Crna Gora uglavnom je tranzitna država, tako da u većini slučajeva dolaze obalskom rutom: Turka-Grčka-Albanija”, ističu iz MUP-a.

Na prihvatima u Crnoj Gori trenutno boravi 70 osoba

Iz tog resora podsjećaju da je Ministarstvo unutrašnjih poslova krovna insitucija koja uređuje ovu oblast preko Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca. U okviru tog ministrastva nalazi se Direkcija za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu, u čijoj su nadležnosti poslovi prihvata stranaca.

Direkcija raspolaže sa dva Odsjeka – Spuž i Božaj, ukupnog kapaciteta od 164 mjesta.

Iz MUP-a poručuju da država u kontinuitetu radi na proširenju, i to kroz rekonstrukciju postojećih objekata i izgradnju novih.

“Odsjek Spuž, raspolaže kapacitetom od 104 mjesta. Uz podršku strateškog partnera UNHCR-a i aktivnošću MUP-a, 2019. kapaciteti su uvećani 30 odsto – sa 80 mjesta na 104 mjesta, instaliranjem četiri mobilna objekta- kućice (kontejnera) sa po šest kreveta i dva kontejnera za sanitarne potrebe. Odsjek Božaj koncipiran je kao kontejnersko naselje u krugu „Karaule Božaj“, sa kapacitetom od 60 mjesta za smještaj sa dodatnim pratećim sadržajima i u kojem se primjenjuju isti standardi prihvata kao i u Odsjeku u Spužu”, navode iz tog resora.

Prema njihovim riječima, oni koji borave u tim centrima, imaju podršku stručnih timova, a to su, u prvom redu, socijalni i medicinski radnici, psiholozi, referenti za smještaj, kao i službenici koji rade na poslovima zaštite lica i objekta.

U pomenutim centrima, tražioci azila imaju obezbijeđene osnovne uslove za život – odgovarajući smještaj, ishranu, zdravstvenu zaštitu, kao i adekvatan psihosocijalan tretman, pravne savjete vezane za boravak i slično.

“Kroz proceduru prijema uručuju im se višejezični flajeri na šest jezika, sa informacijama vezanim za boravak, prava i obaveze, kao i informacije koje su usmjerene na sprečavanju da ne postanu žrtve trgovine ljudima i krijumčarenja”, objašnjavaju za naš portal iz MUP-a.

A da zaposleni u ovim centrima konstatno imaju “pune ruke posla”, govori podatak da je od početka godine do kraja jula, na prihvatima primljeno ukupno 1.923 stranca koji traže međunarodnu zaštitu, od čega u Odsjeku za prihvat stranaca u Spužu 510 azilanata, a u Odsjeku za prihvat stranaca Božaj 1.413.

“U ovom trenutku na prihvatu se nalazi ukupno 70 osoba koje traže međunarodnu zaštitu, od čega u Odsjeku Spuž 33 osobe, a u Odsjeku Božaj 37 osoba”, zaključuju iz Ministarstva unutrašnjih poslova za Dnevno.me.