Dr Kavarić savjetuje: Zdrava, organska ishrana i 30 minuta brzog hoda svakog dana u prevenciji dijabetesa

“Gojazne osobe su u većem riziku da razviju problem promjene metabolizma šećera u krvi u odnosu na normalno uhranjene osobe. Drugi važan razlog za nastajanje dijabetesa je sve manje fizičkih aktivnosti. Treći je nemogućnost ostvarenja adekvatne prevencije u smislu edukacije, kako zdravstvenih radnika tako i opšte populacije”, kazao je Kavarić.

Zdravsrtveni sistem, dodaje, ulaže ogromne napore da oni koji su u bazi tog sistema, preuzmu na sebe najveći dio posla kada je zdravstvena zaštita.

“Mali broj ljekara uzrokuje da naše kolege nemaju vremena da se posvete prevenciji u smislu pojedinačnog rada. Zahvaljujući Ministrstvu zdravlja i farmaceutskim kompanijama postoje povremeno edukacije u kojima se ova tematika obrađuje”, rekao je on.

Institut za javno zdravlje, kako dodaje, pažljivo prati i registruje sve nove oboljele. 

“Jako visok procenat i naše populacije u Crnoj Gori je gojzano. Oko 11 populacije već ima dokazani dijabetes. Vjerovatno nekih osam – devet posto ima dijabetes koji nije utvrđen jer nijesu išli kod ljekara”, pojašnjava on.

Postoji tu, kako kaže, i poremećaj masnoće u krvi i hipertenzija.

“Po studiji koji je uradila koleginica Snežana Vujošević sa saradnicima, u Crnoj Gori kod novooktrivenih dijabetičara 82 odsto su paraleno bili već gojazni. Kada god vidimo jednu od ove četiri bolesti, razmišljamo da li kod te osobe postoje ili će nastati i ove ostale bolesti”, navodi Kavarić.

Prema njegovim riječima, Bog je dao Crnu Goru za planinarenja, šetnje, hobije na otvorenom i promocija takvih stilova života je korisna i najučinkovitija.

Ističe i da kod dijabetesa i ne postoje tu posebni simptomi – nekada je neobjašnjiv gubitak kilaže, pojačana žeđ, problem sa učestalim mokrenjem…

“Da bi neko ušao u problem šećerne bolesti, prolazi neminovno kroz dvije faze. To su faza poremećene glikemije našte, prije jela ili izjutra, kad su vrijednosti šećera takve da u ponavljanim vrijednostima ne možemo reći da ima kriterijum. Postoji druga  i ona može da traje nekoliko godina. To je intolerancija glukoze, poremećaj veći ali još uvijek ne možemo da kažemo na osnovu mjerenja našte da je ispunjen kriterijum. Za ta dva stanja služimo se testovima koje naši ljekari znaju kada da primijene”, riječi su dr Kavarića.

U osnovi svega toga nalazi se, kaže, pojačana produkcija insulina ili slabe osjetljivosti ćelija na insulin, a druga stvar je kada može doći do defekta u produkciji insulina.

Rizik je, pojašnjava, kod gojaznih, god onih koji znaju da imaju oboljele u porodici, osobe koje nemaju fizičku aktivnost, one koji koriste neke ljekove kao što su kortikosteroidi, a imamo i trudnički dijabetes, koji ne mora da se javi posle trudnoće.

“Za prevenciju, prepoučuje se svakog dana oko 30 minuta brzog hoda kao i korekcija ishrane. Ne postoji posebna ishrana za oboljele od dijabetesa, već to je zdrava ishrana, organski prizvedena koja se preporučuje svakom”, naveo je on.