Dva nova slučaja Q groznice kod ljudi

Kako je saopšteno iz IJZ-a, novi slučajevi su osobe koje su profesionalno izložene uzročniku ove bolesti i koje su već epidemiološki praćene zbog aktuelne situacije.

“Time ukupan broj registrovanih slučajeva tokom 2024. godine iznosi deset”, navode u Institutu.

Shodno zakonskoj regulativi u oblasti zdravstva u Crnoj Gori, Q groznica pripada grupi oboljenja koja se obavezno prijavljuju od strane ljekara. Bolest se može javiti sporadično, u endemskoj ili u epidemijskoj formi.

“U Crnoj Gori ova infekcija je uobičajeno prisutna, javlja se sporadično i u posljednjih 10 godina, od 2014. do 2024. godine ukupan broj registrovanih slučajeva je 33. Prateći godišnje obolijevanje u posmatranom periodu, broj oboljelih se kretao od 0 slučajeva (2020, 2021. i 2023.) do 6 slučajeva, registovanih u 2016. i 2018. godini”,  navode u IJZ.

Q groznica je širom svijeta rasprostranjena infekcija, zoonotskog porijekla, uzrokovana intracelularnom gram-negativnom bakterijom naziva Coxiella burnetii.

“Registruje se u brojnim zemljama Evrope, a masovnije je pristuna u Francuskoj, Njemačkoj, Španiji, Mađarskoj i dr. Infekcija kod ljudi je često asimptomatska, ali može imati blagi do teški i rijetko smrtonosni tok. Simptomatska Q groznica kod ljudi obično se manifestuje kao bolest slična gripu i može uključivati simptome kao što su: iznenadna glavobolja, groznica, bolovi u mišićima, umor, noćno znojenje, gubitak u težini, bolovi u zglobovima i mučnina/povraćanje. Kod pojedinih slučajeva obolijevanja može se razviti i upala pluća, a simptomi poput umora mogu trajati duže vrijeme”, dodaju u Institutu.

Napominju da je Q groznica za naše podneblje uobičajena bolest, uglavnom prolazi bez posljedica, naročito ako se osoba odmah pri pojavi tegoba javi ljekaru, na vrijeme se dijagnostikuje i započne antibiotska terapija (preporučeni antibiotik je doksiciklin u trajanju od dvije sedmice).

“U malom broju slučajeva, ukoliko se na vrijeme ne dijagnostikuje i pravovremeno ne zatraži ljekarska pomoć, bolest može poprimiti hroničan tok sa komplikacijama (hronična upala jetre, srčanih zalistaka itd)”, pojašnjavaju iz IJZ-a.

Centar za medicinsku mikrobiologiju IJZCG posjeduje dijagnostičke testove (analiza specifičnih antitijela iz krvi na Coxiella burnetii) i antibiotska terapija (doksiciklin) je dostupna.

“Epidemiološko istraživanje osoba koje su izložene vrši se nakon prijave oboljenja od strane ljekara ili nakon što veterinari prijave epidemiolozima da su na određenoj farmi otkrili oboljele životinje. S obzirom na to da je otkrivena Q groznica na više gazdinstava, te da je sada pojačan nadzor i testiranje, za očekivati je da se u narednom periodu registruje još neki slučaj, naročito među profesionalno izloženim osobama (farmeri, veterinari i drugi)”, kažu u Institutu.

Veoma je važno, naglašavaju, da osobe koje imaju farme životinja (goveda, ovaca, koza) prate savjete veterinarskog i zdravstvenog sektora kako bi smanjile vjerovatnoću infekcije.

“Naglašavamo da je najčešći put prenosa aerogeni – putem kontaminiranih čestica vazduha koje sadrže Coxiella burnetii, kao i direktnim kontaktom sa kontaminiranim mlijekom, mesom, vunom i aerosolima koji potiču od životinjskih izlučevina (urina, fekalija ili tečnosti prilikom porođaja). Takođe, rezervoari Coxiella burnetii, pored domaćih, mogu biti i divljač, ptice, kao i krpelji. Nije rijetka situacija da izvor i mjesto potencijalne ekspozicije ostanu neotkriveni. Direktno prenošenje sa inficiranog na zdravog čovjeka je vrlo rijetka pojava (u uobičajenim okolnostima praktično ne postoji). Što se tiče rizika od prenosa putem mlijeka, on je praktično nepostojeći ako se koristi pasterizovano ili mlijeko koje se prokuva do ključanja. Za pripremu mliječnih proizvoda treba koristiti pasterizovano mlijeko”, zaključuju u IJZ.