Gogić: Tužiću Ustavni sud zato što sam ostao bez plate

„Ja sam sudija Ustavnog suda dok Skupština ne konstatuje prestanak mandata. To još nije urađeno. Zaradu za jun, na koju imam pravo, nijesam dobio. Radnu knjižicu sa zaključenim radnim stažom takođe nijesam dobio. Zbog toga sam i spriječen da uđem u proceduru ostvarivanja prava na penziju. Za ovu pravnu situaciju postoje odgovorna lica u Ustavnom sudu koja ću procesuirati u odgovarajućim postupcima. Sve kolege, do sada penzionisani sudije Ustavnog suda, su nakon sticanja uslova za odlazak u starosnu penziju po sili zakona, primali zarade do skupštinske konstatacije o prestanku mandata koja,takođe, nije bila odmah, već je kasnila i više vremena nego što je slučaj za mene“, navodi u izjavi Gogić.

Odgovarajući na pitanja u vezi s pravnom zavrzlamom u slučju sudije Gogića, iz Ustavnog suda kažu da je US, saglasno propisima obavijestio Skupštinu Crne Gore i Ustavni odbor, da će sudija Milorad Gogić, 27. maja, ispuniti uslove za prestanak radnog odnosa po sili zakona, a time i uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju.

„S tim u vezi, na sjednici od 16. maja, Ustavni sud je za predsjednika izabrao sudiju Snežanu Armenko. Odluka o izboru predsjednika Ustavnog suda objavljena je u „Službenom listu Crne Gore“ broj 46/2024, a primjenjuje se od 28. maja, od kada je prestao predsjednički mandat ranijem predsjedniku Miloradu Gogiću“, navode u Ustavnom sudu.

U odgovorima preciziraju da je Ustavni sud donio i rješenje 3. juna, kojim se utvrđuje prestanak prava na zaradu ranijem predsjedniku US Miloradu Gogiću, kojem je, izborom novog predsjednika, prestao predsjednički mandat.

„Radi zakonitog postupanja Ustavnog suda Crne Gore, a na insistiranje ranijeg predsjednika Milorada Gogića, koji smatra da ima pravo na zaradu do trenutka konstatacije prestanka funkcije od strane Skupštine Crne Gore, Ustavni sud se više puta obraćao Administrativnom odboru sa zahtjevom da se za sudiju Milorada Gogića donese adekvatno rješenje, po kojem, do danas, nije postupljeno. S tim u vezi Ustavni sud nije bio nadležan da odobri isplatu zarade za jun, zbog nepostojanja pravnog osnova u smislu člana 31 stav 6 Zakona o zaradama zaposlenih u javnog sektoru, do donošenja odgovarajućeg rješenja od strane Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore.

Od 27. maja, kada je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, ne učestvuje u radu Ustavnog suda Crne Gore, do konstatacije Skupštine Crne Gore o prestanku sudijske funkcije, koje je deklaratorne prirode, s obzirom na činjenicu da saglasno članu 154 stav 1 Ustava Crne Gore predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcije, između ostalog, kad ispuni uslove za starosnu penziju“, ukazuju u odgovorima koje potpisuje Biljana Damjanović, generalni sekretar Ustavnog suda Crne Gore.

Podsjetimo, sudija Snežana Armenko za predsjednicu US izabrana 16. maja, glasovima većine svojih kolega sudija, a na toj poziciji naslijedila je sudiju Milorada Gogića, koji je stekao uslov za starosnu penziju..

Podaci s početka ove godine pokazuju da Ustavni sud u radu ima oko 2.500 predmeta, od čega je najveći broj ustavnih žalbi – oko 2.200. Međutim, dok parlament ne izabere Gogićevog naslednika na poziciji sudije Ustavnog suda, ova sudska instanca opet bi se mogla naći u blokadi, s obzirom na trenutni broj sudija, odnosno njih šest.

Poslanicima se ne žuri da izaberu sedmog sudiju

Ustavni sud poslije Gogićevog odlaska postupa u šestočlanom sastavu, pa je neminovno da će prilikom odlučivanja doći u situaciju da ne mogu donijeti odluke ukoliko sudije budu glasale u odnosu tri naprema tri, što je ranije često bio slučaj.

Kada će biti izabran sedmi sudija neizvjesno je jer se poslanicima u Skupštini Crne Gore, sve su prilike, ne žuri kada je taj problem u pitanju, iako je to moglo biti riješeno poodavno da je bilo racionalnog pristupa toj problematici.

Podsjetimo za sudiju US, odnosno sedmog sudiju čime bi ova najviša sudska instanca bila popunjenja u skladu sa Ustavom Crne Gore, kandidovali su se: Alija Beganović, Zoran Vukićević, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Jovan Kojičić i Sanja Maslenjak.