Kako se zaštititi od vrućina: Ne raditi na otvorenom na preko 36 stepeni, udobna odjeća, tečnost…

Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) kao prvo preporučuju izbjegavanje izlazaka tokom najtoplijeg dijela dana, a to je od 10 do 17 sati.

“Ako nije moguće obezbijediti da vaš dom (ili barem jedna prostorija u stanu) bude rashlađen, treba provesti 2–3 sata dnevno u rashlađenom prostoru (kao što su npr. klimatizovane javne zgrade i sl.). Ako morate obavljati naporne aktivnosti, učinite to tokom hladnijeg dijela dana, a to je obično ujutru između četiri i sedam časova. Izbjegavajte težak fizički rad tokom najtoplijeg dijela dana. Tokom rada je preporučljivo da pravite češće i kraće pauze da biste se osvježili”, piše u preporuci IJZ.

Kažu da bi sobna temperatura bi trebalo da je ispod 32°C u toku dana i ispod 24°C tokom noći, a to je naročito važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe sa hroničnim zdravstvenim problemima.

Unosite dovoljno tečnosti

Iz Instituta za javno zdravlje prepručuju da u ljetnjim danima treba redovno unositi dovoljne količine tečnosti a ne čekati da osjetite žeđ.

“Jedite dovoljno svježeg, dobro opranog voća i povrća. Izbjegavajte masnu i začinjenu hranu, suhomesnate proizvode, kao i slatkiše. Nosite svijetlu, komotnu odjeću od prirodnih materijala. Koristite laganu posteljinu po mogućnosti bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju toplote. Ako izlazite, nosite šešire širokog oboda i sunčane naočare. Koristite zaštitne kreme za sunčanje širokog spektra. Dugotrajno izlaganje suncu može izazvati oštećenja kože, opekotine, alergije, oštećenja očiju, druge degenerativne i maligne bolesti kože”, kazali su iz IJZ.

Napomenuli su da su starije osobe, trudnice, djeca i hronični bolesnici u povećanom riziku od zdravstvenih tegoba tokom vrućina.

“Velike vrućine mogu biti opasne za svu djecu, ali naročito za bebe i malu djecu. Kod njih se posledice djelovanja visokih temperatura ne ispoljavaju uvijek jasno kao kod odraslih osoba. S obzirom na to da oni u ovom uzrastu zavise od starijih i da se ne mogu sami uspješno zaštititi od gubitka tečnosti i pregrijavanja, veoma je važno pažljivo ih nadgledati. Visoke temperature mogu izazvati različite zdravstvene probleme i mogu ozbiljno ugroziti zdravlje djeteta”, piše, između ostalog, u preporukama.

Oblačite udobnu odjeću od prirodnih materijala

Iz Instituta preporučuju da nosite svijetlu, komotnu odjeću od prirodnih materijala (bolji su izbor od sintetičkih materijala jer upijaju znoj i ne ometaju njegovo ispravanje sa kože).

“Koristite laganu posteljinu po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju toplote. Ako izlazite, nosite šešire širokog oboda i sunčane naočare. Koristite zaštitne kreme za sunčanje širokog spektra. Dugotrajno izlaganje suncu može izazvati oštećenja kože, opekotine, alergije, oštećenja očiju, druge degenerativne i maligne bolesti kože”, preporučuju iz IJZ.

Ne raditi na otvorenom kad je temperatura preko 36 stepeni

Radovi na otvorenom prostoru pri ekstremno visokim spoljnim temperaturama, kako piše u preporukamam kada je temperatura iznad 36°C, ne treba da se obavljaju.

“Osim u slučajevima ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, kada su ugroženi ljudski životi i materijalna dobra od društvenog značaj”, navodi se u preporukama.

Poslodavcima je, isitiče se, preporučeno da zaposleni ne rade u periodu od 11 do 16 časova ukoliko proces rada to dozvoljava, a u suprotnom su dužni da preduzmu sve mjere zaštite i zdravlja na radu, izvrše preraspodjelu radnog vremena, smjenski rad, obezbijede dodatnu radnu snagu, češće pauze i velike količine vode i bezalkoholnih napitaka i dr.