Kovač: Od vetinga se potpuno odustalo, Strategija reforme pravosuđa nije donijela ništa novo

Hitnu potrebu za imenovanjem predsjednika Vrhovnog suda, Evropska komisija istakla je više puta. Uprkos tome, i sedmi pokušaj da sudstvo, nakon 3 godine VD stanja, dobije čelnika, propao je.

Neusvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama koji je predložila bivša Vlada direktno je uzrokovalo to što sada nemamo kandidata za predsjednika Vrhovnog suda i da se već sedmi put ponavlja “agonija” neuspješnih izbora, kazao je Radiju CG nekadašnji ministar pravde Marko Kovač.

“Tvrdim da ne postoji racionalno objašnjenje zbog čega tekst koji je više puta prošao usaglašavanje sa Venecijanskom komisijom, i u najvećem dijelu pohvaljen od iste, nije već sada u primjeni”, naveo je Kovač.

On je rekao da smo došli u situaciju da zbog sitnih, beznačajnih korekcija u odnosu na tekst koji je usvojila 43. Vlada i koje su se mogle eventualno kasnije unijeti, Vrhovni sud nema predsjednika u punom mandatu.

“Zakon koji je predložila 43. Vlada predviđao je demokratičniji i širi pristup prilikom samog izbora predsjednika Vrhovnog suda na način da smo ovu poziciju otvorili i za profesionalce van sudstva, tj. za advokate, notare, javne izvršitelje i druge”, kazao je Kovač.

On je rekao da je predlog predviđao manji broj potrebnih glasova u vidu natpolovične većine na opštoj sjednici, kao i mogućnost da se više kandidata nađe pred Sudskim savjetom u postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda.

Na neophodnost izbora čelnika sudstva, upozorila je i Marija Popović-Kalezić iz Centra za građanske slobode, napominjući da je nužna izmjena više Zakona.

“Mora se ući u proceduru kako izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, tako i Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Jako je bitno istaći sami rad Sudskog savjeta i promjene u tom dijelu”, kazala je Popović-Kalezić, naglašavajući značaj ključnih imenovanja i reformi u pravosuđu za napredak na evropskom putu i dobijanje IBAR-a (Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila).

Ako Crna Gora u junu dobije IBAR, teško da će biti zaslužna za to, ocijenila je docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović. Ona sumnja, kako je rekla, da postoji realan vremenski period da Crna Gora ispuni preostala privremena mjerila na polju vladavine prava.

“Ne bi me iznenadila odluka Evropske unije da čak i da ne budemo ispunili apsolutno sve zahtjeve da se Crnoj Gori, posebno zbog geopolitičkih okolnosti, progleda kroz prste i da jedna nota ohrabrenja, što će biti poruka i za sve ostale države Zapadnog Balkana”, navela je Đukanović.

Ona je istakla da bi dobijanje IBAR-a formalno značilo puno u smislu prekida stagnacije i ubrzanja evropskog puta, ali da suštinski Crna Gora nije napravila napredak na polju vladavine prava, koji podrazumijeva kraj nedemokratskih praksi i depolitizaciju institucija.

Bivši ministar pravde Marko Kovač kazao je da nova Strategija reforme pravosuđa nije donijela ništa novo, niti jednu reformu koja je najavljivana kako kroz predizborne agende, tako ni kroz ekspoze 44. Vlade.

“Od vetinga koga realno više niko i ne pominje se potpuno odustalo, a Specijalni sud se pominje samo na Tviteru,” rekao je Kovač.

On je napomenuo da se od opšteprihvaćene ideje o vetingu došlo do “reverzibilnog procesa, do predloga za produženje mandata sudijama Ustavnog suda, odnosno do Predloga zakona ad hominem koji se direktno odnosi na četvoro sudija Ustavnog suda, od kojih su dvoje već stekli uslove za prestanak sudijske funkcije i to po osnovu po kojem je mnogim sudijama redovnih sudova već konstatovan prestanak funkcije od strane Sudskog savjeta”.

“Predloženim izmjenama želi se produžiti mandat upravo onim sudijama koje je ova parlamentarna većina koliko juče optuživala da su čuvari DPS sistema i da su pojedini od njih dobijali stanove pod povlašćenim uslovima od Vlade”, zaključio je Kovač.