Luburić: Visoke cijene usluga u Crnoj Gori dovele do toga da izgubimo dio tržišta, ne može Budva biti skuplja od Monte Karla

“Prosto smo turiste natjerali da traže alternativna tržišta i one koji su nam bili tradicionalno naklonjeni, jer njihova platežna moć nije mogla da izdrži naše cijene”, rekao je.

On je kazao da očekuje da će Ministarstvo turizma sa drugim resorima izvući pouke.

“Visoke cijene koje ne prate kvalitet nijesu dobra poruka. Svako formira cijene, ali mora se imati mjera, ne može Herceg Novi da bude skuplji od Maldiva ili Budva od Monte Karla. Moramo biti realni, svjesni svojih mogućnosti i moramo biti svjesni platežne moći turista koji nam dolaze”, rekao je on.

On je podsjetio da je 27. septembar Svjetski dan turizma i ove godine u svijetu se obilježava pod geslom “Turizam i mir”.

“Jednostavno, mir je preduslov za sva turistička kretanja. Svima je poznato da tamo gdje se održavaju konflikti, koliko god da je taj region turistički atraktivan, kretanja se ne odvijaju. Poželjno je da je ne samo u toj državi, već u čitavom regionu mir. Sjećamo se kako je devedesetih izgledao turizam, koliko je Crna Gora recimo 1999. zbog NATO bombardovanja izgubila u turizmu”, naveo je on.

Kako je rekao, turizam, kao savremena tekovina, za vrijeme industrijske revolucije dobija ekspanziju.

“Ljudi tada pogođeni teškim životom u gradovima planiraju odmor od sedam ili deset dana na plažama ili planini, kako bi resetovali svoj organizam i popravili psiho-motorne sposobnosti kako bi ostatak godine adekvatno proveli na svom radnom mjestu. To je postala nasušna potreba, pa je tako i danas”, pojasnio je on.

Ističe da je činjenica je da su prva organizovana kretanja zabilježena sredinom 19. vijeka u centralnoj Francuskoj.

“Nijesu to bili skupi hoteli i elitne destinacije, već šumski predjeli”, kaže on.

Ekološki turizam danas je, pojašnjava, jedna od dominantnih podturističkih grana.

“Sve zavisi od države. Jedan od primjera je Kostarika, koja je po površini mala, a preko pet miliona godišnje je posjeti. Po analizama, najmanje jedna trećina dolazi zbog zaštićenih područja. Njihov nacionalni park Santarosa, koji obuhvata samo 0,2 posto državne teritorije, posjeti milion turista godišnje”, navodi Luburić.

Primjer u regionu je Hrvatska, rekao je, dodajući da samo Plitvička jezera posjeti oko dva miliona turista tokom sezone, a tu su i Brioni, Krk… U Srbiji je, kao primjer, naveo Frušku goru.

“Mi još nemamo respektabilan broj, ali brojke rastu iz godine u godinu. Poslednjih godina dolazi do razvoja etno sela, nešto planski, a nešto i stihijski. Popravlja se putna infrastruktrua, nakon izgradnje auto-puta porastao je broj posjetilaca na Biogradskoj gori. Sjetimo se kada je otvoren put do Risna prema Žabljaku da je rapidno porastao broj turista na Durmitoru, koji je dan-danas najposjećeniji. To su desetine hiljada posjetilaca i to je naš najprodavaniji turistički proizvod, nakon Budve”, ističe gost Jutarnjeg programa.

Turizam mora da se, podvlači, zasniva na visokom kvalitetu životne sredine i sve ono što se generiše kroz turističku privredu, a to naročito važi za nacionalne parkove prirode. 

“Jačanje rendžerskih službi, obnavljanje mobilijara, infrasturkutre, jačanju svijesti o značaju tih područja. Takođe, adekvatno planiranje je neophodno”, pojašnjava.

Podsjeća da smo 2019. godine imali fantastičnu sezonu, kada je nacionalne parkove posjetilo 600.000 turista. Nakon kovida, 2022. godine, imali smo preko pola milona. Luburić zaključuje da smo prošle godine imali 700.000 posjetilaca, a ta tendencija rasta nastavljena i ove.