Na Goliji oštećeno na stotine kuća i pomoćnih objekata

Načelnica Odjeljenja za analizu i obradu podataka u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Milena Tomanović kazala je na konferenciji za novinare da je juče u 4 časa i 6 minuta registrovan jači zemljotres sa epicentrom na području planine Golija, sa žarištem na dubini od 16, a pet kilometara jugozapadno od mjesta Čarođa. Jačina ovog zemljotresa u žarištu iznosila je 5,3 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od sedam stepeni Merkalijeve skale.

Stanovnici okolnih sela svjedoče da je dugo podrhtavala zemlja, te da sličan strah nikad nijesu doživjeli. Ipak, zadovoljni su jer nije bilo žrtava ni štete po stoku, iako je porušeno više štala i pomoćnih objekata.

Ispucali zidovi i plafoni kamenih kuća i oštećeni krovovi bili su juče uobičajena slika u pogođenom kraju. Nadaju se Golijani da će im u saniranju štete pomoći država i lokalna uprava, što su juče sa ovih adresa i obećali.

Vlada je saopštila da će pomoći u sanaciji eventualne štete. Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, kojom predsjedava ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković će se, kako su naveli u saopštenju, upoznati sa stanjem na terenu i shodno propisanim procedurama donijeti odluke o daljem postupanju.

Predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević, tokom posjete Goliji, istakao je da je sreća što nije bilo ljudskih žrtava.

“Došli smo da bismo se uvjerili kolika je šteta i kako možemo da pomognemo sugrađanima. Naše nadležne službe će evidentirati kolika je šteta pričinjena, a jasno je da su najviše stradali stariji objekti. Prioritet će nam, svakako, biti porodice koje ovdje stalno žive”, kazao je Kovačević.

Predsjednik MZ Krstac Dragoljub Manojlović kazao je da su mu se stanovnici svih sela, od Prenke do Kazanaca, javljali, te da praktično nema nijednog domaćinstva koje nije imalo manju ili veću štetu na objektima.

Kompletan zid na štali Miladina Manojlovića juče ujutro se srušio, a prema njegovom svjedočenju u objektu se nalazilo sedam krava i nekoliko teladi.

“Listra je, srećom, srušena vani i nijedan kamen nije pao unutra. To je bio strašan tutanj, nijesmo znali ni šta se dešava. Nije to kratko trajalo. Zemlja je, čini mi se, sat podrhtavala, ali najvažnije je da niko nije stradao. Što je srušeno, napraviće se. Mnogi su krovovi na kućama stradali, ispucali zidovi… “, priča Miladin Manojlović.

Veliku štetu je imao i Savo Šarović koji je juče došao da popravi krov na kući.

“Živimo u Nikšiću, a u selo dolazimo samo vikendom. Ova kuća je stara pedesetak godina, zidovi su debeli metar, ali nema gdje svi objekti nijesu popucali”, priča Šarović, pokazujući ispucale plafone, tavanicu i klizište koje je nastalo između kuće i obližnjeg asfaltnog puta.

Bilo je i odrona po regionalnom putu, ali su ih putari uklonili tokom dana, a u Goliju je odmah stigla i ekipa iz Direktorata za vanredne situacije.

Kako funkcioniše Android sistem za upozorenja o zemljotresu

Brojni korisnici mobilnih telefona sa operativnim sistemom Android dobili su juče, nekoliko sekundi prije nego su sami osjetili potresanje tla, upozorenje da se nalaze u potencijalno opasnom području, sa uputstvima kako se treba ponašati u takvoj situaciji.

Kompanija Gugl ovu mogućnost na mobilnim ueređajima koji koriste njen operativni sistem najavila je još prije četiri godine, a korisnici sa ovih prostora prvi put su na ovaj način obaviješteni o potencijalnim opasnostima u aprilu 2022. godine u Bosni i Hercegovini.

Android sistem za upozorenja o zemljotresu razvijen je, kako tvrde u Guglu, zbog toga što širom svijeta stotine miliona ljudi živi u seizmičkim zonama, a rano upozoravanje može pomoći ljudima da se pripreme za zemljotrese, dok je sa druge strane javna infrastruktura za otkrivanje i upozoravanje skupa za izgradnju.

“Vidjeli smo priliku da koristimo Android kako bismo ljudima pružili pravovremene i korisne informacije o zemljotresima i nekoliko sekundi upozorenja da bi sebe i svoje voljene po potrebi doveli do sigurnosti”, navode iz kompanije.

Van nekoliko država u SAD, gdje se koristi preko hiljadu senzora američkog geološkog zavoda, ovaj sistem ranog upozoravanja funkcioniše kroz masovno angažovanje pametnih telefona.

Svi pametni telefoni sadrže male akcelerometre koji mogu da osjete vibracije i brzinu, signale koji ukazuju da se možda dešava zemljotres. Ako telefon detektuje nešto za što misli da bi mogao biti zemljotres, šalje signal na Guglov server za detekciju zemljotresa, zajedno sa približnom lokacijom gdje se desilo podrhtavanje.

Zatim, server kombinuje informacije dobijene sa velikog broja telefona da bi se utvrdilo da li se zaista događa zemljotres. Ovaj pristup koristi preko dvije milijarde Android telefona u upotrebi širom svijeta kao mini seizmometre za stvaranje najveće mreže za detekciju zemljotresa na svijetu.

Korisnici Android uređaja ova upozorenja mogu aktivirati u podešavanjima lokacije. U „uslugama lokacije“ mogu pronaći „Upozorenja o zemljotresu“ i uključiti ih, ako opcija nije već automatski aktivirana.