Obezbijediti dostojanstveno starenje građanima Crne Gore

Međunarodni dan starijih osoba se obilježava 1. oktobra, u skladu sa Rezolucijom 45/106 koju je proglasila Generalna skupština Ujedinjenih nacija 14. decembra 1990. godine, sa ciljem da se naglasi važnost prilagođavanja životnog okruženja potrebama i sposobnostima stanovnika trećeg doba.

Nakon ove inicijative, Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1991. godine, u skladu sa Rezolucijom 46/91, usvojila principe Ujedinjenih nacija koji se odnose na starije osobe. Na Svjetskoj skupštini o starenju 2002. godine usvojen je Madridski međunarodni akcioni plan za starenje kako bi se odgovorilo na mogućnosti i izazove starenja stanovništva u 21. vijeku i promovisao razvoj društva za sve generacije.

“Starenje stanovništva je globalni trend koji preoblikuje društva širom svijeta. Predviđa se da će do 2030. godine starije osobe nadmašiti broj mladih na globalnom nivou, a ovo povećanje je najbrže u zemljama u razvoju. Ova demografska promjena je značajno transformisala pejzaž brige, obuhvatajući širok spektar potreba za plaćenom i neplaćenom podrškom u formalnom i neformalnom okruženju”, istakla je Medojević.

Prema njenim riječima kako stanovništvo stari, potražnja za sveobuhvatnim uslugama zdravstvene zaštite, njege i socijalne podrške značajno je porasla, posebno za najnovije projekcije Ujedinjenih nacija pokazuju da se do 2050. godine predviđa da će broj osoba starijih od 65 godina širom svijeta biti više nego dvostruko veći od broja djece mlađe od pet godina i približno isti kao i broj djece mlađe od 12 godina.

“Kolika je briga i kakav je kvalitet života starih kod nas najbolje će reći vremešni stanovnici naše države. Prema posljednjim zvaničnim podacima prosječna starost u Crnoj Gori iznosi 39,6 godina. Banci hrane se javlja, ne mali broj starijih ljudi koji nemaju nikakvih primanja. Socijalna penzija nije predmet interesivanja nosioca javne politike decenijama unazad a ni danas. Mali je broj onih koji zadovolje stroge kriterijume ostvarivanja prava na Materijalno obezbjeđenje porodice i dobiju nevjerovatnih 89 eura mjesečno kao jedino vid pomoći sistema”, naglasila je ona.

Zna se da većina ljudi starije dobi ima zdravstvenih problema.

“Dugo čekanje na pregled kod ljekara, kupovina lijekova, prevoz, su samo neki od problema koje moraju sami riješiti. Ne mali broj njihovi potomaka je otišao van granica naše države i ne može pomoći. Oni koji su u blizini često ne mogu zadovoljiti ni osnovne životne potrebe svoje porodice, pa tako ni pomoći bližnjima. Mnogo je porodica koje imaju člana domaćinstva u ozbiljnim godinama koje zahtijevaju posebnu brigu a oni im je ne mogu priuštiti. Neko jer ima radne obaveze, neko jer nema sredstava. Mnogima je i jedno i drugo problem”, kazala je Medojević.

U posljednjih 20-ak godina koncept gradnje dnevnog boravka za starije, u šali nazvan “vrtić za starije” sve je više prihvaćen.

“Specifičnost ovog programa je, osim usluga zdravstvene njege, medicinske rekreacije, prehrane, te organizacije slobodnih aktivnosti poput likovnih i muzičkih radionica, omiljenih društvenih igara, ujedno i prevoz korisnika od doma do ustanove i obratno uz pratnju medicinskog osoblja u prilagođenom vozilu. Ovo je program dnevnog boravka. Ovaj koncept brige o starima korisnicima daje veći nivo samostalnosti i slobodnog organizovanja i omogućava dostojanstveno starenje u vlastitom domu i pritom odlaže institucionalizaciju. Brinimo o našim starima, koliko mi budemo brinuli o njima, toliko će i naši potomci brinuti o nama. Srećan dan starih”, zaključila je Medojević.