Sindikat prosvjete danas odlučuje o ponudi
Prosvjetna zajednica traži da plate budu od 900 do 1.110 eura
Prosvjetna zajednica traži da plate budu od 900 do 1.110 eura
Sindikat je tražio od ministara da od januara bude uvećanje 20 odsto, ali im je rečeno da se nama para za toliko. Ministri su u startu bili ponudili povećanje od 12,5 odsto. Ukoliko danas na sjednici nastavnici odbiju ovu ponudu, pregovori će se smatrati neuspješnim i najavljeno je onda da će uslijediti protest, štrajk…
Sindikat je kroz izmjene Granskog kolektivnog ugovora zatražio od nadležnih da se zarada poveća za 45 odsto. Drugačiji su zahtjevi Prosvjetne zajednice Crne Gore. Sindikat, kako kažu, traži povećanje koeficijenta na 11, što je 45 odsto, ali da se taj procenat dostigne do 2025.godine. To je za njih nedopustivo, i zbog inflacije i diskriminacije prema njima.
Zahtjev Prosvjetne zajednice je da im se koeficijent poveća za 65 odsto, sa 7.67 na 12.56. Kako bi se kome u tom slučaju, odrazilo na platu zavisi od staža, zvanja, norme… Računaju da bi većina imala 900 – 1.100 eura. Negoduju što trenutno medicinski tehničar ima veću platu od profesora u školi za oko 100 – 150 eura, a imaju i prekovremeni rad…
Sada je nastavnicima prosječna plata oko 700 eura, te bi se, uz 15 odsto povećanja, što je ponuda ministara, uvećala do 100 eura. To bi primili tek prvog februara i procjenjuju da bi bar pola ,,pojela“ inflacija.
Danijela Delibašić iz Upravnog odbora Prosvjetne zajednice Crne Gore kaže Pobjedi da ,,izgovor da para nema je samo loš izgovor ako se imaju u vidu izdaci iz budžeta: 17 miliona eura dodijeljeno je političkim partijama u poslednje dvije godine, za tri godine je isplaćeno šset miliona eura po osnovu funkcionerskih nadoknada…
“Mjesečno nas poslaničke i savjetničke plate koštaju 171.500eura, imamo 4.573 vozila date na raspolaganju funkcionerima i službenicima za koje ćemo platiti 2.300.000 eura samo goriva, a gdje je održavanje i sve ostalo …Ne ulazeći dublje u probleme sa kojima se suočavaju prosvjetni radnici: neplaćen prevoz, gotovo nepostojeća stambena politika neopremljenost kabineta, prebukiranost škola… Ovo ad hoc povećanje koeficijenata, odsustvo sistemskog rješavanja problema i holističkog pristupa je kap u prepunoj čaši nezainteresovanosti države da ulaže u obrazovanje, inertnosti Sindikata i opšte degradacije znanja “, rekla je ona.
Kaže da je stav Prosvjetne zajednice Crne Gore jasan – povećanje koeficijenta profesorima u osnovnim i srednjim školama, sa 7.67 na 12.56 je povećanje srazmjerno povećanju koeficijenta koji su imali univerzitetski profesori i kao takvo, jedino je i prihvatljivo.
Podsjeća da je koeficijent profesora u osnovnoj ili srednjoj školi 7.67, dok redovan profesor univerziteta u istoj našoj državi ima koeficijent 21.62.
“Dakle, rad, trud i znanje univerzitetskog profesora se tri puta više cijeni, vrednuje, ali i plaća. Da li je do postojanja ovolike disproporcije u istom obrazovnom sistemu uopšte smjelo doći? Je li došlo da kršenja zakona o ujednačavanju zarada zaposlenih u javnom sektoru, a vršioca sličnih poslova? Da li se razmišljalo o poboljšanju cjelokupnog sistema ili su se razmatrali interesi manje skupine koja ima svoje predstavnike u Skupštini Crne Gore?
Je li ovo još jedan pokazatelj da nije kod nas toliko važno koliko znaš, već koga znaš? Pa imati univerzitetskog profesora ili doktora u Skupštini da pokrenu inicijativu za povećanje koeficijenta je unaprijed zagarantovan uspjeh. Dakle, koeficijent profesorima univerziteta je jednim podizanjem ruku poslanika u Skupštini povećan za 65 odsto odmah, bez postepenog uvećanja kroz par godina. Tako je došlo i do povećanja koeficijenta medicinskom osoblju “, kaže ona.
Na kašičicu…
Ono što, prema njenim riječima, zabrinjava nastavnike angažovane u vrtićima, osnovnim i srednjim školama je zašto za 13.000 nastavnika do povećanja mora doći na kašičiću, kroz tri godine, i zašto se na peticiju o povećanju koeficijenta koju je još u decembru 2021. pokrenula Prosvjetna zajednica Crne Gore, a potpisalo 7.500 nastavnika, ćuti.
“Zašto se zahtjev o povećanju koeficijenta u istom procentu u kom je povećan profesorima sa univerziteta, u istoj državi i istom obrazovnom sistemu, plasira kao nemoguć”, rekla je Delibašić.