Svako treće dijete kratkovido; Dr Pojužina za ADRIU: Prekomjerno gledanje u ekrane povećava minus dioptriju

Pojužina ističe da je miopija najčešći poremećaj vida u današnje vrijeme.

“Ona predstavlja stanje u kome osoba može dobro da vidi bliske predmete, ali ne i one na udaljenosti”, pojašnjava doktorica.

Ona potvrđuje da se posljednjih godina, kako u svijetu, tako i kod nas, bilježi porast broja djece sa refrakcionim anomalijama generalno, a prije svega porast broja djece sa miopijom.

“U našoj oftalmološkoj ambulanti, u Instititu za bolesti djece, svakodnevno raste broj pregledane djece i među njima se registruje i porast broja djece koja imaju miopiju. U Crnoj Gori ne postoje statistički podaci o tome, ali naša praktična saznanja ukazuju na porast broja djece koja imaju miopiju, ona postaje globalno sve veći javnozdravsteni problem. Globalno istraživanje o zastupljenosti miopije među djecom i mladima, koje je obuhvatalo 50 zemalja, pokazalo je da svako treće dijete ima miopiju. Naša praksa potvrđuje ta najnovija istraživanja”, dodaje oftalmološkinja.

Djeca do dvije godine ne bi trebalo da koriste elektronske uređaje

Na pitanje koji faktori utiču na porast broja djece sa ovim problemom, ona odgovara da su ozbiljne svjetske studije, na velikom uzorku, odnosno broju djece, rađene upravo sa ciljem da to otkriju.

“Ono što je zaključeno je da pretjerana upotreba elektronskih uređaja, kao i generalno gledanje na blizinu, dovode do povećanja stepena miopije ili kratkovidosti, odnosno takozvane minus dioptrije. Takođe, elektronski uređaji sa svojih ekrana emituju plavo svijetlo, za koje se zna da ima negativne efekte po oko, kako djeteta, tako i odraslih”, upozorava dr Pojužina.

Stoga, kaže, djeca do dvije godine uopšte ne bi trebalo da koriste elektronske uređaje.

“U uzrastu od dvije do pet godina treba njihovu upotrebu ograničiti na oko 30 do 60 minuta na dan, a djeci školskog uzrasta do dva sata”, dodaje.

Kako sačuvati vid mališana?

Roditelji ili pedijatar su oni koji iniciraju odlazak kod oftalmologa i uglavnom se prvi pregled sprovodi na vrijeme.

“Na sreću, sve je manje slučajeva da se dijete kasno dovede na pregled, iako se i to događa. Kad god primijetite da vaše dijete približava predmete, prilazi suviše blizu televizoru, ne vidi stvari koje bi trebalo vidjeti – tada se treba obaviti pregled. Ono što bi trebalo da postane uobičajena praksa je da svako dijete sa navršene četiri godine života bude pregledano od strane oftalmologa. Faktori rizika koji mogu povećati šansu za pojavu miopije su: anamneza o postojanju miopije u porodici (pogotovo ako su oba roditelja miopi), pretjerana upotreba elektronskih uređaja i gledanja u ekran, kao i nedovoljno vremena koje se provodi napolju”, ukazuje Pojužina.

Kako prepoznati da je dijete kratkovido?

Oftalmološkinja Instituta za bolesti djece naglašava da razvoj miopije može biti postepen ili nagli u da se obično pogoršava tokom djetinjstva ili u pubertetu.

“Simptomi kratkovidosti kod djece su: nejasan vid na daljinu, žmirkanje, treptanje, često trljanje očiju, kao i glavobolja. Miopija se dijagnostikuje tokom oftalmološkog pregleda i koriguje nošenjem naočara ili kontaktnih sočiva, a sve u cilju postizanja dobrog vida i povećanja kvaliteta života”, zaključuje Pojužina.

Globalno istraživanje otkrilo dramatičan porast kratkovidosti

Nedavno su u Britanskom žurnalu oftamologije objavljeni rezultati najsveobuhvatnijeg globalnog istraživanja do sada – napravljena je analiza 276 studija, sprovedena na skoro pet i po miliona djece i tinejdžera iz 50 zemalja, sa šest kontinenata, koja je otkrila dramatičan porast kratkovidosti u posljednjih 30 godina.

Studija je pokazala da se dječji vid postepeno pogoršava i da jedno od troje djece ne može jasno da vidi udaljene predmete.

Brojke su pokazale da se od 1990. do 2023. udio kratkovidih među djecom utrostručio i dostigao 36 odsto.

Miopija uglavnom počinje da se razvija tokom osnovne škole i pogoršava se sve dok oko raste, što najčešće traje do 20. godine života.

Djevojčice i mlade žene češće obolijevaju od miopije od dječaka i mladih muškaraca.

Takođe, djeca ili tinejdžeri koji žive u urbanim sredinama imaju veću vjerovatnoću da razviju to stanje, prema ovoj analizi.

Istraživači su sugerisali da je neophodno više fizičke aktivnosti i preporučili da bi djeca i tinejdžeri trebalo da provode manje vremena ispred ekrana.

Priznali su ograničenja svojih nalaza, uključujući razlike u dizajnu i metodologiji studija uključenih u njihovu objedinjenu analizu podataka.

No, kako kažu, uprkos tim ograničenjima, s obzirom na veličinu uzorka, smatra se da su njihove procjene bliske tačnom broju.

“Od ključnog je značaja prepoznati da kratkovidost može postati globalni zdravstveni teret u budućnosti”, poručuju naučnici.

Ž.N.J.