U Crnoj Gori ne postoji institucija u kojoj nema lažnih diploma

Zarija Pavićević, član Vladine komisije za provjeru lažnih diploma ističe da ne postoji javna institucija da nemamo ljude sa lažnim znanjem.

“Ti ljudi nam nanose dugoročnu štetu, prvenstveno u vidu moralnih vrijednosti pa onda i ekonomskog statusa jer sigurno ti ljudi ne znaju da rade posao za koji su plaćeni, koji svojim nesavjesnim radom dugoročno utiču na propast društva”, kaže Pavićević.

Falsifikatora je mnogo u prosvjeti, zatim u bezbjednosnom sektoru, koje Pavićević opisuju kao rasulo. Posebno brine zdravstvo gdje je prema procjenama najmanje 30 odsto lažih diploma.

“Generalno sa zdravstvenim sistemom imali smo najveći problem sa srednjom školom u Tutinu, ali Tutin je toliko metastrazirao da sad ima sestrinske škole. Tu su između ostalih Milutin Milanković, škola Perfekt Prijepolje, Sveti Sava Beograd, Hipokrat, Dositej Obradović, Isidora, Krug itd”, navodi Pavićević.

Brojke do kojih je došla komisija i one pred sudovima se međutim uveliko mimoilaze. U posljednjih šest godina u Glavnom gradu podnijeto je tek nešto preko stotinu krivičnih prijava za ovo krivično djelo.

“Mi smo u Osnovnom sudu imali u posljednjih šest godina 132 krivična predmeta formirana i okončana povodom krivičnog djela falsifikovanja isprave. Mi smo imali pravosnažno okončana 34 predmeta, znači za sada imamo 34 presude”, navodi Ilija Radulović, sudija Osnovnog suda u Podgorici.

Kazna je ipak stroga, kreće se do pet godina zatvora, no u praksi se uglavnom izriču znatno blaže a nerijetko i uslovne.

“Postoji 28 presuda gdje je izrečena kazna zatvora u granicama od 34 dana kao najmanje izrečena, do 10 mjeseci zatvora. Mi smo nedavno imali pravosnožno okončan postupak gdje je izrečena kazna zatvora od 10 mjeseci što smatram da je jedna ozbiljna kazna zatvora”, navodi Radulović.

A pored sudske kazne, veća je, kaže Radulović, ona zbog osude društva koja uglavnom uslijedi kada se za nekog potvrdi da je lažirao diplome.

Put do posla falsifikatorima do sada je olakšavala jednostavna nostrifikacija diploma, što je odredba koja bi trebala biti izmijenjena u novom Zakonu o visokom obrazovanju.

“Oni pošalju mejl na određenu adresu i onda oni im odgovore da, taj neki čovjek je završio kod nas, i to je bio jedini način kako se nostrifikovala diploma”, navodi Pavićević.

Za mnoge prijave se epilog čeka predugo, što je slučaj sa 45 krivičnih prijava protiv medicinskog osoblja u Pljevljima, podnijetih prije tri godine do danas bez odgovora Osnovonog tužilaštva u tom gradu.

Istovremeno, u regionu su podignute optužnice protiv nekoliko privatnih univerziteta koji su i zatvoreni, a čije diplome ponosno nose naši visokoškolci.