U više vrtića i škola neophodni adaptacija ili proširenje prostora

Kako je saopšteno iz UNICEF-a, predstavnici tri institucije razgovarali su s direktorima škola i vrtića, predstavnicima lokalnih vlasti, kao i roditeljima, kako bi zajednički pronašli rješenja za problem nedostatka prostora u vaspitno-obrazovnim ustanovama.

Prema nalazima iz Analize sektora obrazovanja, koju će UNICEF i Ministarstvo prosvjete uskoro objaviti, dvije trećine djece u Crnoj Gori pohađa osnovne škole čija je fizička infrastruktura nedovoljna. U vrtićima, prosječan broj djece u grupi često prelazi propisani maksimum od 25, u nekim slučajevima čak s velikim odstupanjima.

Dodatan izazov za škole s prevelikim brojem učenika je prijem i inkluzija raseljene djece i djece izbjeglica koja treba da se prilagode lokalnoj nastavi i savladaju jezičku barijeru.

Državna sekretarka Vukotić-Jelušić istakla je da Ministarstvo prosvjete radi na izgradnji i adaptaciji prostora, u saradnji s brojnim kreditorima.

„Informacije kojima raspolažemo, što se tiče interne i eksterne migracije, govore da su opštine na jugu pod najvećim pritiskom priliva stanovništva, pa time i đaka“, kazala je Vukotić-Jelušić.

Ona je poručila da je cilj Ministarstva da djeci iz Ukrajine omogući integraciju i socijalizaciju.

„Kada su u pitanju predškolska djeca, obezbijedićemo finansiranje boravka i ishrane. Što se tiče osnovnih i srednjih škola, omogućićemo dodatne kvote za upis“, izjavila je državna sekretarka Vukotić-Jelušić.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori naveo je primjer Osnovne škole „Drago Milović“ u Tivtu koja je projektovana za 550 učenika, a trenutno je pohađa oko 1700.

„Svako dijete u Crnoj Gori ima pravo na kvalitetno obrazovanje. To obrazovanje počinje s optimalnim brojem djece u učionicama, adekvatnim prostorom, kvalitetom školskih zgrada, a nastavlja se s odgovarajućim brojem nastavnika, kojima takođe treba podrška. Ovo je dugogodišnji problem koji opterećuje obrazovni sistem u Crnoj Gori“, kazao je Santander.

On je dodao da je djeci iz Ukrajine, kao i djeci iz manjinskih zajednica i djeci sa smetnjama u razvoju potrebna dodatna pažnja – za učenje jezika, psiho-socijalnu podršku, organizaciju prevoza.

„Mnogo djece u Crnoj Gori ide u škole koji nisu sagrađene za broj učenika koji ih trenutno pohađa. UNICEF će, zajedno s Ministarstvom prosvjete, opštinama, nastavnim osobljem i roditeljima, ostati posvećen rješavanju ovog problema, kratkoročno i dugoročno“, istakao je Santander.

Zamjenica ambasadora Ukrajine kazala je da je najveći izazov za djecu iz te zemlje nedostatak dokumenata.

„Mnogo roditelja je pobjeglo iz Ukrajine nemajući sva dokumenta neophodna za upis djece u škole i vrtiće. Takođe, veliki problem je jezička barijera. Zahvaljujući međunarodnim organizacijama, tokom ljeta smo uspjeli da organizujemo nastavu crnogorskog jezika“, kazala je Fijalka.

Roditelji djece iz Ukrajine na sastanku su istakli da bi im najviše značio produženi boravak u školama i vrtićima, kao i da nedostaje mjesta za vannastavne aktivnosti i druženje.

Santander i Fijalka sastali su se s gradonačelnicima Tivta i Budve, Željkom Komnenovićem i Milom Božovićem, koji su, zajedno s državnom sekretarkom Vukotić-Jelušić, izrazili podršku proširenju kapaciteta škola i vrtića.