Abazović: Realna opasnost od daljeg rasta cijena; Nacrt Temeljnog ugovora će biti dostupan javnosti

Poslanik Liberalne partije Andrija Popović istakao je da navodno skoro potpisivanje kontroverznih međunarodnih ugovora u okviru inicijative Otvoreni Balkan, kao i Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom registrovanom u Srbiji, koji je takođe međunarodnog karaktera, najavljenih od strane premijera i crnogorske Vlade, nesumnjivo snažno dijele crnogorsko društvo.

“Istovremeno, nema prepreka za potpisivanje temeljnog ugovora sa Crnogorskom pravoslavnom crkvom registrovanom na Cetinju. Kako su međunarodni ugovori shodno Ustavu, u nadležnosti Skupštine Crne Gore, izvjesno je da dovodite u zabludu našu javnost, najavom da će to Vlada nelegitimno sprovesti. Zašto Vlada preduzima nelegalne, protivustavne poteze, beznačajne za javni interes, u teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji uslovljenoj dominantno evropskim ratom i ruskom agresijom na Ukrajinu a prioritet nam je ubrzani put ka Evropskoj uniji? Sve to radite u tradicionalnom roku od 100 dana datom Vladi koji treba da odgovori LP i ostalim konstituentima nove parlamentarne većine, jesmo li pogriješili dajući Vam podršku prije 60 dana, slijedi li naše preispitivanje iste?

Namjerava li nova 43. evroatlanska Vlada zaustaviti ranije započet progon i hajku svojih građana i građanki, čak i nas imunitetom zaštićenih poslanika, koji smo do bola u policijsko-klerikalnoj ujdurmi na Cetinju i Belvederu 4. i 5. septembra 2021, zbog odbrane građanske države, a sada smo masovno okrivljeni i privode nas svakodnevno u cetinjski Sud”, pitao je Popović.

Abazović je odgovorio da je Vlada u cilju rješavanja ugovornih odnosa zadužila Ministarstvo pravde da formira Radni tim u vezi sa vođenjem pregovora sa vjerskim zajednicama, sa ciljem rješavanja ugovornih odnosa.

“Regulisanjem ugovornih odnosa između države i vjerskih zajednica, Crna Gora će dodatno ojačati prava i slobode vjerskih zajednica zagarantovanih Zakonom o slobodi vjeroispovijesti i Ustavom Crne Gore. Radni tim će voditi dijalog sa svim zainteresovanim vjerskim zajednicama koje su, shodno Zakonu, upisane u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica, bez obzira kako se zovu”, naveo je.

Kako je dodao, za članove Radnog tima imenovani su Sergej Sekulović (savjetnik predsjednika Vlade Crne Gore), Marko Kovač (ministar pravde), Fatmir Đeka (ministar ljudskih i manjinskih prava), Boris Marić (Generalni sekretar Vlade Crne Gore).

“Naknadno će biti imenovan peti član Radnog tima – predstavnik Kabineta potpredsjednika Vlade za politički sistem i unutrašnju poltiku”, najavio je.

Rekao je da će nacrt ugovora, a samim tim i naziv ugovora, sa bilo kojom vjerskom zajednicom, biti dostupan javnosti na način i kada to propisuju procedure ove države, odnosno kada taj Nacrt zaista bude postojao.

“Čim Radni tim bude imao usaglašen tekst Nacrta on će biti dostupan javnosti, a nadamo se da će to biti u veoma kratkom roku. Vlada Crne Gore će ovaj proces, kao i svaki drugi, realizovati transparentno i svakako da će javnost imati priliku da se upozna sa svakim tekstom ugovora koji je u interesu svih građana Crne Gore ali i potencijalnih ugovornih strana. Uostalom, samo ugovori koji su u skladu sa Ustavom, međunarodnim izvorima koje je ratifikovala Crna Gora i zakonima ove države, i mogu biti zaključeni kako bi proizvodili bilo kakva pravna dejstva. Ugovore koje ćemo zaključivati sa vjerskim zajednicama ne zaključujemo kao međunarodne ugovore, jer niti jedna od vjerskih zajednica nije međunarodnopravni subjekat, a samim tim ni naziv tih ugovora im ne može dati snagu međunarodnih ugovora”, naveo je.

Kada je riječ o procesuiranju osoba u vezi sa bilo kojim događajem, pa i onim koji su bili na Cetinju 4. i 5. septembra, on je rekao da je više puta isticao da podržavaju i podstiču rad svih nadležnih institucija da sprovedu postupke protiv svih za koje postoje dovoljni elementi sumnje da su počinili krivično djelo ili prestupili ovlašćenja.

“Ova Vlada je čvrsto opredijeljena da istraje u svojim evropskim i evroatlantskim integracijama i sve što činimo je za dobrobit Crne Gore na tom polju. Tako će biti dok god ova Vlada bude imala mandat da nastavi na tom putu, koji je ranije definisan u ekspozeu”, naglasio je Abazović.

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović pitao je šta Vlada planira da uradi kako bi se smanjio negativan uticaj ekonomske krize koja utiče na standard građana i da li imaju viziju kako da smanje uvoznu zavisnost i stimulišu domaću proizvodnju.

Abazović je u pisanom odgovoru naveo da je ekonomija Crne Gore, prepoznata po sektoru usluga, najprije u turizmu, pod uticajem krize pokazala ranjivost, što nužno zahtijeva diverzifikaciju izvora ekonomskog rasta kako bi se smanjio uticaj spoljnih faktora.

“Vlada kontinuirano prati privredna kretanja, osluškujući potrebe privrede i kreirajući razvojne politike u funkciji unapređenja poslovnog ambijenta. Njihovo sprovođenje treba da doprinese stvaranju konkurentnog poslovnog okruženja, uz jasno definisane konkretne mjere i efektivne programe podrške, usmjerene na dalji razvoj i unapređenje sektora mikro, malih i srednjih preduzeća”, rekao je.

Kako je dodao, jedna od razvojnih šansi za oporavak crnogorske privrede ogleda se i u revitalizaciji sektora prerađivačke industrije kroz kreiranje proizvoda i usluga sa većom dodatom vrijednošću, uvođenje novih tehnologija i inovacija, saradnju privatnog sektora i naučno-istraživačkih institucija, poboljšanje saradnje između sektora privrede, ali i postepenu transformaciju preduzeća ka resursno efikasnijoj proizvodnji, što sveukupno treba da vodi supstituciji uvoza i povećanju izvoza.

“U okviru mjera za podršku privredi Vlada kroz Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma sprovodi Program za unapređenje konkurentnosti privrede za 2022. godinu gdje je mikro, malim i srednjim preduzećima dostupna podrška sa opredijeljenim budžetom od četiri miliona eura”, naveo je, ističući da je u prilog podršci industrijskom razvoju u primjeni Program podrške razvoju prerađivačke industrije, koji se realizuje u saradnji sa IRFCG i poslovnim bankama uz ukupan budžet u iznosu od milion eura.

“Na planu unapređenja preduzetništva i zanatstva kao svojevrsne preduzetničke profesije i pokretačke snage razvoja tog segmenta privrede, realizuje se Program za razvoj i promociju zanatstva sa ukupnim budžetom od 200.000 eura”, naglasio je.

Kazao je da je od velikog značaja i kvalitetno sprovođenje Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan i korišćenje svih dostupnih IPA fondova.

“Ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan, ukupne vrijednosti devet milijardi eura, optimistično najavljuje mogućnosti za finansiranje investicionih prioriteta u oblastima transporta, energetike, zelene i digitalne tranzicije”, istakao je Abazović.

Poslanik Demokratskog fronta Branko Radulović upitao je Abazovića da li uviđa da moramo urgentnim finansijskim i drugim mjerama značajno unaprijediti socijalni i ukupni status građana i preduprijediti brojne izazove?

“To je veoma složeno imajući u vidu brojne naslijeđene limite, haotično stanje, kao i izvjesne turbulentne i ekstremne klimatske, geopolitičke, energetske, prehrambene, zdravstvene i migracione promjene. Posebno treba imati u vidu socijalno najranjivije grupe, kao što su penzioneri, nezaposleni, tranzicione žrtve, lica sa invaliditetom i drugi ugroženi”, naveo je Radulović.

Abazović je ukazao da je ukupna godišnja inflacija od 11.7 odsto, evidentirana u maju tekuće godine, na visokom nivou, sedam puta većem od prosječnog iznosa inflacije u Crnoj Gori u posljednjih 10 godina, što, kako je rekao,  čini realnim opasnost od ulaska u spiralu daljeg rasta cijena osnovnih potrošačkih proizvoda, prije svega prehrambenih proizvoda i energenata, imajuću u vidu aktuelni sukob u Ukrajini i stanje na globalnim tržištima.

“Visokim rastom cijena kod određenih kategorija proizvoda u velikoj mjeri je narušen životni standard građana, jer je najveći, dvocifreni nivo inflacije, zabilježen upravo kod onih proizvoda koji predstavljaju najveći dio svakodnevnih troškova prosječnog građanina: Hrana (21.3 odsto) i Prevoz (20.6 posto)”, naveo je.

Podsjetio je da je Vlada ograničila trgovačku maržu na maloprodajne cijene osnovnih životnih namirnica (brašno, šećer, ulje i so) na sedam odsto i veleprodajne cijene tih proizvoda na pet odsto, da je PDV na brašno i ulje smanjen sa sedam na nula odsto, a PDV na meso i jaja je smanjen sa 21 na sedam posto. Takođe, Vlada je podržala inicijativu za smanjenje PDV-a na hljeb sa sedam na nula odsto.

“Sve ove mjere će uticati na stabilizaciju cijena, pri čemu privredna djelatnosti neće biti ugrožena”, smatra Abazović.

Napomenuo je da će Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, u cilju iznalaženja i predlaganja najbolje opcije za formiranje robnih rezervi u Crnoj Gori, kreirati Studiju o opravdanosti formiranja robnih rezervi.

“Napominjem da je u toku izrada novog Zakona o potrošačkim kreditima, kojim je predviđeno ukidanje naknade za troškove obrade i troškove prijevremene otplate stambenih kredita. Imajući u vidu da ovi troškovi zbog iznosa stambenih kredita podrazumijevaju izdvajanje veće sume novca, ova mjera će direktno uticati na poboljšanje životnog standarda lica koja rješavaju stambeno pitanje. Vlada će, takođe, uskoro usvojiti Odluku o izmjeni odluke o osnivanju Savjeta za zaštitu potrošača, tijelo koje će se posebno baviti pravima potrošača ranjivih kategorija stanovništva (licima sa invaliditetom, starim licima, djecom…)”, najavio je.

Precizirao je i da je, kada je u pitanju oblast zapošljavanja, iz Budžeta Crne Gore za ove namjene za 2022. godinu izdvojeno:

• Za novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti- 27.500.000 eura;
• Za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI- 11.500.000 eura;
• Za mjere aktivne politike zapošljavanja za nezaposlena lica – 3.150.000 eura i 
• Za programe socijalne uključenosti za nezapošljiva lica – 150.000 eura.

“Za isplatu materijalnih davanja u 2022. godini opredijeljena su sredstva u iznosu od 137.705.000, eura. U cilju unapređenja položaja djece u 2021. godini uveden je dodatak za djecu od 0 do 6 godina, a od 1. oktobra ove godine ovo će moći da ostvare sva djeca do 18 godina života. Za ovu namjenu, u Budžetu su obezbijeđena sredstva u ukupnom iznosu od 27.400.000 eura. Vlada Crne Gore preko resornog Ministarstva rada i socijalnog staranja u potpunosti spovodi i Zakon o obeštećenju bivših korisnica nadoknada za žene sa troje ili više djece, čime je broj korisnika prava na materijalna davanja povećan na preko 100.000. Za ove namjene su planirana sredstva u ukupnom iznosu od 29.500.000 eura za ovu godinu”, naveo je.

Premijer je ukazao da se iz budžeta redovno izdvajaju sredstva za finansiranje usluge smještaja korisnicima u javnim ustanovama i to u: Dom starih “Grabovac” Risan, Dom starih Bijelo Polje, Dom starih Pljevlja, Zavod “Komanski most”, Dječji dom “Mladost” Bijela i Centar “Ljubović”,

“U ovoj godini je planirano da počnu sa radom i domovi starih u Nikšiću i Podgorici. U oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja intezivno se radi na poboljšanju položaja penzionera. Od 1. maja tekuće godine izvršeno je redovno usklađivanje penzija i drugih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za 8,15 odsto, tako da najniža penzija trenutno iznosi 162,45 eura, dok je iznos posječne penzije 328,44 eura. Prosječna penzija u Crnoj Gori veća je nego prosječne penzije u drugim državama u regionu, izuzev Slovenije i Hrvatske koje su članice Evropske unije”, dodao je predsjednik Vlade.

U cilju adekvatnije zaštite osoba sa invaliditetom, realizuju projekat “Reforma nacionalnog sistema utvrđivanja invaliditeta” čija je vrijednost oko milion eura.

“Projekat ima za cilj uspostavljanje jedinstvenog tijela za utvrđivanje invaliditeta (Zavod) i jedinstvenih nacionalnih kriterijuma (po socijalnom modelu) za utvrđivanje invaliditeta. Od sistema utvrđivanja invaliditeta direktno zavisi korišćenje raznih prava za oko 50.000 građana i njihovih porodica”, rekao je Abazović.

Planirana je izmjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kroz koji će se unaprijediti materijalna davanja i usluge u oblasti socijalne i dječje zaštite, preispitati uslovi za ostvarivanje materijalnih davanja kako bi se proširio obuhvat korisnika.

“U skladu sa materijalnim mogućnostima države nastojaćemo da povećamo iznose materijalnih davanja i sprovodićemo i druge mjere i programe u cilju unapređenja materijalnog položaja najranjivijih grupa stanovništva”, zaključio je Abazović.

Poslanica Ure Suada Zoronjić pitala je predsjednika Vlade šta planira da učini da državne institucije rade transparentno i budu servis građana koji su najvažniji resurs ove zemlje.

“Takođe, najavljeni Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću je po poslednjim informacijama u završnoj fazi. Da li i u kojoj mjeri mislite da možete vratiti poljuljano povjerenje građana u institucije i državu”, pitala je.

Abazović je odgovorio da je nova Vlada po prvi put u istoriji otvorila svoje sjednice za javnost, što je prvi od pokazatelja da je transparentnost u radu jedan od prioriteta.

“Ova Vlada ima cilj da građani budu od samog početka upoznati sa procesom donošenja svake odluke koja je od značaja za Crnu Goru. Transparentost u radu izvršne vlasti mora biti pravilo kako bi se na direktan način vršila kontrola u radu državne službe od strane nosilaca suvereniteta. Sa pozicije predsjednika Vlade, podstičem svakog ministra da svoj rad učini javnim u najvećoj mogućoj mjeri kako bi se i na taj način dodatno doprinijelo demokratizaciji društva”, naveo je.

Činjenica je, ocijenio je, da u ovom trenutku javna uprava nije dovoljno odgovarajući servis građana.

“Ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama i postojanje velikog broja slučajeva „ćutanja administracije“ je izazov sa kojim se javna uprava suočavala u prethodnom periodu”, dodao je premijer i najavio da će Vlada Crne Gore ponovo razmotriti Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je ranije povučen iz skupštinske procedure.

Kada je riječ o drugom dijelu pitanja, Abazović napominje da je još prošlog septembra pravni tim započeo taj proces, a nakon manje od četiri mjeseca Nacrt Zakona o izmjena i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću je poslat Evropskoj komisiji.

“Ministarstvu pravde je Pravna ocjena Predloga zakona o izmjena i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, od naših evropskih partnera, dostavljena 26. maja 2022. godine. U dostavljenoj analizi Predloga zakona naglašene su veoma dobre namjere crnogorskog zakonodavca da uredi sistem oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Osim toga, lako je uočiti da eksperti Evropske komisije na značajan dio predloženih rješenja nijesu imali negativna zapažanja niti preporuke”, istakao je predsjednik Vlade.

S druge strane, naglasio je, dio radnog teksta je ocijenjen kao dobar, uz preporuku da ga je potrebno pravno-tehnički precizirati radi otklanjanja mogućih pogrešnih tumačenja.

“Preporuke koje su date u cilju potrebe poboljšanja određenih predloženih rješenja u Pravnoj ocjeni cijenimo kao dostavljene u dobroj namjeri na putu da naš postojeći sistem oduzimanja dodatno unaprijedimo i uskladimo sa evropskom praksom”, rekao je.

Kako je istakao, sa partnerima iz Delegacije Evropske unije kroz podršku projekta EUROL III u narednim danima obaviće se sastanci sa ekspertima Evropske komisije koji su radili pravnu ocjenu Predloga zakona.

“Na ovim sastancima domaći eksperti će zajedno sa ekspertima Evropske komisije raditi na unaprjeđenju teksta zakona. Cilj jeste da Crna Gora dobije Zakon koji će poštujući sve standarde dati organima za sprovođenje zakona biti primjenljivo oruđe za jaču i uspešniju borbu protiv kriminala i korupcije. Ubijeđen sam da ćemo u narednom mjesecu pred poslanicima imati pomenuti predlog Zakona”, dodao je Abazović.

Lider Demosa Miodrag Lekić upitao je da li je 43. vlada, sa vraćanjem na vlast DPS-a i njegovih partnera nastala u kombinaciji nekog oblika međunarodnog paket aranžmana, zapravo djelovanjem određenih službi ili osoba van naše zemlje i domaće autoklonijalne saradnje – proizvodeći tako i sliku samoponištavanja države, posebno njenog ustavnog karaktera.

“Ili smatrate da je vlada, sa dominantnim i nerformisanim DPS-om na vlasti, nastala na bazi suverene volje građana (na posljednjim izborima 30. avgusta) kao osnovnim demokratsko-ustavnim postultom koje poznaju demokratska društva? Sastavni dio iste teme jeste i pitanje: Da li u aktuelnoj vladi faktički postoje ili djeluje više vlada? Ovo pitanje postavljam na osnovne javne percepcije da u vašoj vladi funkcioniše više vlada, načinom glasanja i stilom otvorenog, pa i ponižavajućeg javnog oponiranja Vama kao premijeru – što sve zajedno dopunski degradira format i javni autoritet vlade”, naveo je Lekić.

Abazović je u pisanom odgovoru istakao da je nakon 30. avgusta 2020. po prvi put došlo do demokratske smjene režima u Crnoj Gori.

“Istorijski momenat je doveo do kraja političkog monopola kojem smo svjedočili posljednje tri decenije. Prethodna 42. Vlada je u svom mandatu postigla velike rezultate u demontaži struktura bivšeg režima, što je bio preduslov za dalji napredak na evropskom putu. Nažalost, u isto vrijeme 42. Vlada je pokazala mnoge nedostatke, a naročito u dijelu relacije sa Skupštinom i vladajućim koalicijama. Stagancija koja je trajala dovela je do nemogućnosti funkcionisanja administracije zbog čega smo preuzeli teške i odgovorne korake, kako bi došlo do deblokade sistema”, istakao je.

Kako je dodao, upravo je međunarodna zajednica ukazivala na potrebu da se postigne široki politički konsenzus, kako bi moglo da se nastavi sa pristupnim pregovorima i evropskim integracijama naše države.

“Građani Crne Gore zaslužuju funkcionalnu izvršnu vlast, ali i odgovorne političare u Parlamentu koji su spremni da se nose sa svim izazovima i da donose hrabre odluke koje su u interesu društva, a ne samo svojih partija”, naglasio je premijer.

Poslanik Socijalističke narodne partije Dragan Ivanović pitao je premijera da li je za period od dva mjeseca, koliko je na čelu Vlade, zadovoljan njenim radom.

Abazović je ukazao da i u jako izazovnom vremenu, kada je svijet iz zdravstvene prelazio u geopolitičku krizu zbog sukoba Rusije i Ukrajine,  43. Vlada Crne Gore postiže izvanredne rezultate.

“Počevši od novih investicija i velikog interesovanja velikih svjetskih kompanija za Crnu Goru, preko “diplomatske ofanzive”, kako bih nazvao međunarodne aktivnosti Vlade u prva dva mjeseca, nikad bolje regionalne saradnje sa svim susjedima, do pravde koja je pokucala na značajna vrata i izvrsne turističke predsezone”, naveo je on u odgovoru.

Dodao je da se stvaranjem pretpostavki i pravnog okvira za neophodne kadrovske promjene i nezavisnost Tužilaštva došlo odmah do rezultata koje pozdravljaju.

“Procesuiranjem nosioca pravosudnih institucija povratilo se povjerenje u tužilačku organizaciju, a građani osjetili pravdu kao rijetko kad do tada”, dodao je i napomenuo da ostaju optimisti da će u saradnji sa Skupštinom do kraja jula, uz opšti konsenzus, izabrati čelnike pravosudnih institucija i time odblokirati sudsku vlast i napraviti ogroman iskorak u zatvaranju poglavlja 23 i 24.

Rekao je i da je 43. Vlada barem po nečemu drugačija od prethodnih – ne izbjegava otvorena pitanja sa bilo kom instancom.

“Idemo prema rješavanju svih problema sa kojima se susrijećemo. Odgovornom politikom prema građanima dostigli smo zakonski minimum akcize na cijenu naftnih derivata i ograničili maržu na osnovne životne namirnice. Vjerujem da će 43. Vlada do kraja svog mandata ostvariti izvanredne rezultate. Ubijeđen sam da će ovo biti najuspješnija Vlada od sticanja nezavisnosti 2006. godine”, zaključio je.

Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović pitao je da li i dalje važi čvrsto obećanje Abazovića i potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića, koje su dali nakon formiranja Vlade, da će vlada u najskorije vrijeme potpisati Temeljni ugovor sa SPC, organizovati popis u ovoj godini i najozbiljnije razmotriti savjet SAD i EU da se Crna Gora uključi u Otvoreni Balkan.

“Da li ste spremni da rizikujete pad Vlade nakon tih odluka? Ovo pitam s obzirom na to da se iz nekih partija koje čine Vašu vladu ili je podržavaju u parlamentu, čuje potpuno otvoreno protivljenje ovim obećanjima”, naveo je Radunović.

Abazović je istakao da su priorieti 43. Vlade vladavina prava i ekonomski razvoj, au širem smislu cilj je da se sva otvorena pitanja rješavaju kroz dijalog u cilju pomirenja građana Crne Gore.

“Jedno od otvorenih pitanje jeste i rješavanje odnosa države sa vjerskim zajednicama. Temeljni ugovor sa SPC je politički predimenzionirano pitanje koje ima za cilj da u kontinuitetu stvara nepotrebne društvene podjele i koje pojedine partije koriste za pokušaje postizanja sitnih političkih poena. Zbog toga smatram da ovo pitanje treba što prije riješiti, kako bismo se posvetili onim temama koje suštinski utiču na život građana”, naveo je on u pisanom odgovoru.

Dodao je da je Vlada sistematično pristupila pitanju regionalne inicijative Open Balkan.

“Zadužili smo potpredsjednicu Vlade Marović da koordinira radnim timom koji će napraviti analizu u vezi sa pomenutom inicijativom. Spreman sam da saslušam sve argumente “za” i “protiv”. Ključno je da građani budu na pravi način upoznati šta znači ova inicijativa, a posebno koji su njeni benefiti. Zato Vlada prije donošenja bilo koje strateški važne odluke, otvara široku društvenu debatu, kako bi javnost bila upoznata sa svim detaljima ovog i drugih regionalnih procesa. Smatram da sve inicijative koje doprinose boljem životnom standardu građana regiona Zapadnog Balkana, regionalnoj saradnji i povezivanju, istovremeno jačaju i naš evropski put”, zaključio je.

Poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugošu je interesovalo zbog čega, u izuzetno kompleksnoj ekonomskoj, a prije svega socijalnoj situaciji, ključni prioriteti Vlade nijesu bili usmjereni na zaštitu socijalno ugroženih kategorija građana, već dominiraju teme koje dodatno političku scenu čine nestabilnijom i još više polarizuju i zbunjuju crnogorsku javnost.

Napomenuo je da je u državi ozbiljna ekonomska situacija i da je inflacija jako velika, pa u takvoj situaciji zasipa se javnost temama koje polarizuju. Ne misli se ni o penzionerima koji ne mogu da izdrže ovakvo, kako je kazao, divljanje cijena. U problemu su i primaoci materijalnog obezbjeđenja porodice i zašto to nijesu glavne teme.

Abazović je kazao da se slaže da fokus treba da bude na ekonomskim problemima. Slijedi enegretska kriza ne samo u Crnoj Gori već i u svijetu, te je preukopacija Vlade da se to ublaži što više i sve aktivnosti ministara su usmjerene ka tome.

“Danas u Crnoj Gori građani plaćaju najjeftinije gorivo u regioni i namirnice osim u Srbiji. Strane investicije od januara do kraja maja na nivou su od 306 miliona, najveći prihod u posljednje četiri godine. Socijalna davanja znatno su veća nego što su bila. Biće velikih izazova za budžet, a što se tiče penzionera, imali smo povećanje u maju i drugo će biti u septembru. Da li to može da prati inflaciju upitno je, ali svi moramo da se posvetimo sezoni. Sadašnji parametri su dobri i ako glavna sezona bude zadovoljavajuća, onda ćemo taj šok moći da prođemo bez većih posljedica”, poručio je Abazović.

Mugoša je dodao da nijesmo reprezentativni po cijenama u regionu, te da Zakon o ograničavanju cijena namirnica daje još prostora za djelovanje. Nema mjesta za gubljenje vremena.

“Nije vrijeme da se budžet puni nego da se građanima pomogne”, kazao je on.

Abazović je naglasio da se ne možemo porediti sa zemljama koje su proizvođači i da Vlada želi da pomogne svima koji nešto proizvode.

“Sistemski se nije radilo godinama. Vlada ne može odluke da donosi sve odjednom i mislim da su neke od mjera koje pominjete treba usvajati sukcesivno. Budžet će moći sve da servisira, a i rebalansom će neke stravi možda moći da se balansiraju i to će brzo biti na razmatranju. Moramo da se više bavimo proizvodnjom hrane i da budemo energetski nezavisni”, kazao je Abazović.

Nema razloga za dodatni strah i paniku, skoncentrisali su, kako je kazao, na snabdijevanje hrane i napravljene su neke zalihe i nada se da neće doći do problema u tom dijelu. 

Odgovarajući na pitanje poslanika Danijela Živkovića (DPS) šta će Vlada preduzeti povodom drastičnog povećanja broja zaposlenih u državnim preduzećima u protekle dvije godine, premijer je kazao da, kada govorimo o neracionalnom zapošljavanju u javnim preduzećima, ono nije počelo smjenom bivše tridesetogodišnje vlasti, već se deceniju unazad sprovodilo u gotovo svakoj državnoj kompaniji.

“Smatram da su se ove teme trebalo pokretati i ranije, onda se danas možda ne bismo morali suočavati sa tolikim posljedicama neracionalnog zapošljavanja. Ipak, to ne abolira aktuelni menadžment pojedinih državnih preduzeća koji su od uspješnih i jakih kompanija napravili partijske filijale. Novi menadžment imaće zadatak da preispita poslovanje prethodnog rukovodstva i uspostavi sistem odgovornosti i profesionalizma. Informisan sam da neke od institucija već preduzimaju određene aktivnosti na otkrivanju zloupotreba u doskorašnjem funkcionisanju. Sve neregularnosti iz prethodnog perioda, bilo onog prije 2020. godine, pa do dana danas, pozivam da se otkriju i objelodane, a Tužilaštvo da u svakom slučaju postupa profesionalno i nepristrasno.

Definitivno, Crna Gora mora prekinuti sa lošom praksom i stati u odbranu državnih preduzeća od partijske halapljivosti koju sve češće imamo priliku vidjeti. Državna preduzeća predstavljaju javno dobro i mnoga od njih su lokomotive razvoja Crne Gore, moramo pokazati da imamo znanje i vještine da kao država njima dobro upravljamo u cilju sveukupnog progresa”, istakao je Abazović.