Bez ruskih i ukrajinskih turista crnogorski budžet će biti „kratak“ za 150 miliona eura

“Znate da je 75 dolara prosječna dnevna potrošnja jednog turista koji ostaje u Crnoj Gori. Ako znamo da je oko 254 hljade Rusa i Ukrajinaca prošle godine došlo, procijenjena cifra je oko 150 miliona eura manje u crnogorskom budžetu”, kazala je Marković.

Ovo je samo još jedan od dokaza koliko će ukrajinska ratna kriza uticati na crnogorsku ekonomiju u pogledu priliva stranog novca u državni budžet. Imavši u obzir da je jedna od glavnih grana crnogorske privrede upravo turizam, kao i da rusko tržište čini jedno od najvećih emitivnih tržišta za Crnu Goru. Imavši sve ovo u vidu, situacija je i više nego alarmantna po crnogorsku turističku privredu.

Naravno, Crna Gora nije jedina država koja je pogođena ovom krizom, tako da crnogorski turistički privrednici mogu očekivati manje gostiju i iz evropskih država, obzirom da će i građani koji žive na teritoriji Evropske Unije morati sa većim obzirom da raspolažu svojim kapitalom i truditi se da sami pomognu svojim državama tako što će samo u svojim državama trošiti novac, obezbjeđujući lakši ekonomski obrt.

Imavši i to u vidu, crnogorska turistička privreda će ponovo zavisiti od zemalja regiona, a najviše države Srbije, čiji građani već tradicionalno imaju najveći broj ostvarenih noćenja u Crnoj Gori ali i važe za turiste koji u Crnoj Gori ostave najviše novca.

Očigledno je da, kad bi potencijalo tražili ekonomsku pomoć od EU ili od NATO-a, da je kao država nećemo dobiti, imavši u obzir da upravo njih najviše pogađa ova ukrajinska kriza. Jedini adekvatni model jeste držati se bilateralne saradnje sa zvaničnim Beogradom, ali i drugim zemljama regiona, Hrvatskom, BiH i Albanijom i Sjevernom Makedonijom, kako bi što lakše izdržali ovu krizu.