Đurović za ADRIU: Vjerovatno smo premašili milijardu eura prihoda od turizma

On je u intervjuu za naš portal kazao da u tom vladinom resoru očekuju dobru zimsku turističku sezonu, napominjući da zimska sezona učestvuje sa značajnih 15 do 20 procenata u ukupnim prihodima od turizma.

“Vjerujem da bi sistem vještačkog osnježavanja upotpunio turističku ponudu Crne Gore, ali sami proces realizacije ovog projekta je veoma složen i skup”, naveo je Đurović.

ADRIA: Kako komentarišete rasplet situacije u nikšićkoj Željezari?

Đurović: Na samom početku želim da iskažem zadovoljstvo što sam dio Vlade koja je za veoma kratak period donijela odluke o uvećanju vlasništva države u važnim preduzećima i fabrikama, konkretno u Luci Bar i nikšićkoj Željezari, u kojima se krije ogroman potencijal za ekonomski razvoj Crne Gore.

Vjerujem da će, uz dobro upravljanje i pravilno korišćenje svih resursa kojima raspolaže Željezara Toščelik, kako kadrovskih, tako i infrastrukturnih, fabrika biti stavljena u funkciju u skorijem periodu.

ADRIA: Radnici te fabrike će se, nakon obuke i prekvalifikacije, baviti ugrađivanjem solarnih ploča (panela) na krovu fabrike. Kad taj posao bude završen da li prestaje potreba za njihovim angažovanjem?

Đurović: Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma nije bilo učesnik pregovora EPCG i Željezare Toščelik, jer ova fabrika nije u nadležnosti Ministarstva kojim rukovodom. Podsjećam da je Željezara Toščelik  privatna firma, što znači da o trenutnom ili budućem statusu radnika u Željezari odlučuje poslodavac. Dakle, šta je namjera investitora da učini sa fabrikom ili zaposlenima, to je stvar njegove poslovne odluke.

ADRIA: Da li u turističkim centrima na sjeveru spremno dočekuju zimsku turističku sezonu?

Đurović: Moram napomenuti da smo sa aktivnostima za pripremu ove zimske turističke sezone počeli na vrijeme. U okviru djelovanja Koordinacionog tijela za pripremu i praćenje odvijanja turističkih sezona, kao tijela koje pored predstavnike Vlade, lokalnih samouprava, NTO i lokalnih turističkih organizacija, okuplja i predstavnike turističke privrede bavili smo se prije svega identifikovanjem brojnih problema, a zatim i iznalaženjem najboljih rješenja kako bi ovu sezonu dočekali što spremniji. Koordiniranim radom i kvalitetnom diskusijom donešen je niz zaključaka u cilju unapređenja turističke ponude, valorizacije turističkih lokaliteta, rješavanja tekućih problema i adekvatne pripreme zimske turističke sezone.

Zimska sezona je otvorena, ali se standardno najveća posjećenost očekuje tokom novogodišnjih praznika i dalje tokom zimskih mjeseci. Turistički centri na sjeveru su spremni i sve što je u organizacionom smislu bilo neophodno, urađeno je. Kao jedno od važnih noviteta je da Skijališta Kolašin ovu zimsku sezonu dočekuju sa jedinstvenim ski pasom, po cijeni od 25e za sve staze i uspinjače, ukupne dužine 45 km. Dodatno, obezbijedili smo besplatan autobuski prevoz iz Podgorice, Nikšića, Kolašina i Žabljaka.

Nažalost, ove godine vremenske prilike su takve da krajem decembra imamo prilično visoke temperature i izostanak sniježnih padavina, i na to ne možemo uticati. Svakako, naši ski centri, osim standardnih aktivnosti koji se tiču zimskih sportova, u svojim ponudama imaju i raznorazne druge sadržaje i događaje u kojima posjetioci mogu uživati. Naša očekivanja su da će se  vremenske prilike promijeniti i da ćemo imati jako dobru zimsku sezonu kao nastavak na veoma uspješnu ljetnju sezonu.

Dodatno, Crna Gora tradicionalno je prepoznata kao atraktivna novogodišnja destinacija sa kvalitetnom ponudom i zabavnim sadržajima. Ta tradicija nastaviće se i ove godine kada se za najluđu noć i praznike mogu očekivati najpoznatija muzička imena, koncerti, kulturne i gastronomske manifestacije.

ADRIA: Koliko je učešće zimske turističke sezone u ukupnim prihodima od turizma?

Đurović: Uprkos geopolitičkim previranjima u svijetu, koja su uveliko uticala na globalnu ekonomiju i turizam, brojke govore u prilog da Crne Gora ima veoma uspješnu turističku godinu. Prema podacima Centralne banke Crne Gore, a zaključno sa trećim kvartalom 2022. godine prihodi generisani od inostranih turista dostigli su 916 miliona eura, što je na nivou od 90% ispunjenosti u poređenju sa istim periodom 2019. godine. S obzirom na to da ovaj podatak ne uključuje potrošnju domaćih turista, a i jedan cio kvartal, sigurni smo da će turizam, kad je riječ o zvaničnim podacima, dostići milijardu eura prihoda, a vrlo je vjerovatno da smo već prešli ovu cifru.

Što se tiče učešća zimske turističke sezone, njen udio u ukupnim prihodima je veoma značajan i kreće se od 15 do 20 procenata, a bilježi se rast iz godine u godinu. Naime, nakon perioda epidemije koronavirusa, kada je Crna Gora kao turistička destinacija pretrpjela ogromne gubitke, uslijedio je brzi oporavak i rekordna posjećenost naših zimskih centara. Rekordna zimska turistička sezona zabilježena je u Turističkom centru Durmitor, dok je ski-centar Kolašin zabilježio rekordnu sezonu od osnivanja skijališta.

ADRIA: Da li su mašine za pravljenje vještačkog snijega preskupe i da li država može, zajedno sa vlasnicima skijališta, pokrenuti priču oko njihove nabavke?

Đurović: Kada govorimo o sistemu pravljenja vještačkog snijega moramo da budemo svjesni da se on ne svodi samo na topove koji prave snijeg, već da je u pitanju velika infrastruktura koja ubraja više djelova u sam sistem (cijevi, pumpe, vještačko jezero iz kojeg se crpi voda i kroz topove pretvara u snijeg, itd).

Vjerujem da bi sistem vještačkog osnježavanja upotpunio turističku ponudu Crne Gore, ali sami proces realizacije ovog projekta je veoma složen i skup. Prije svega, neophodno je uraditi  detaljnu geo-analizu koja će sadržati informacije o vrsti zemljišta, pogodnosti tla, broju brana, veličini vještačkog jezera i mnoge druge stručne kvalifikacije koje će pokazati koliko i u kojoj mjeri je moguće na našim stazama implementirati ovaj sistem.