Skip to main content

TURISTIČKA ORGANIZACIJA I PORTAL ADRIA PREPORUČUJU

FOTO – Posjetite Plav: Za Hridsko jezero vezuju se mnoge legende, u botaničkoj bašti svaka biljka ima posebnu priču…

FOTO – Posjetite Plav: Za Hridsko jezero vezuju se mnoge legende, u botaničkoj bašti svaka biljka ima posebnu priču…


Gdje odmarati ove godine? – Turističke organizacije i portal Adria preporučuju vam da otkrijete ljepote Crne Gore.
Gdje odmarati ove godine? – Turističke organizacije i portal Adria preporučuju vam da otkrijete ljepote Crne Gore.


FOTO – Posjetite Plav: Za Hridsko jezero vezuju se mnoge legende, u botaničkoj bašti svaka biljka ima posebnu priču…
Foto: TO Plav

Turistička organizacija Plav izdvaja tri lokacije koje vrijedi posjetiti.

Plavsko jezero

Plavsko jezero je najveće ledničko jezero u Crnoj Gori.

“Njegova površina je dva kvadratna kilometra. Jezero se nalazi na 907 metara nadmorske visine, sa prosječnom dubinom od tri, a najvećom od devet metara. Led i snijeg se na Prokletijama zadržavaju i do maja mjeseca, a od vode sa planina stvaraju se potoci i rijeke koji zajedno grade Ljuču, rijeku koja se uliva u jezero. Iz jezera ističe rijeka Lim. Od centra grada vam treba manje od pet minuta pješačenja do jezera, po čemu se izdavaja od drugih”, navode u TO Plav.

Kako ističu, Ljuča, Plavsko jezero i Lim su lokacije na kojima se održalo Evropsko prvenstvo u mušičarenju 2019. godine.

“Takođe, idealno mjesto za ljubitelje sportova na vodi: plivanje, kajaking, rafting ili uživanje u vožnji pedalina, čamca. Tokom ljeta voda je dovoljno topla za kupanje, dok se zimi površina zaledi i preko njega se može hodati. Plavsko jezero, rijeke Lim i Ljuča pravi su raj za sportski ribolov. Ovdje se ispunjavaju snovi i želje svakog ribolovca, bilo kojom tehnikom da želi da peca. Ribe koje se mogu naći su: mladica, štuka, endemična pastrmka „blatnjača“, lipljen, potočna pastrmka, skobalj ili klen”, dodaju u Turističkoj organizaciji.

Hridsko jezero

“Hridsko jezero – Rezervat je Nacionalnog Parka Prokletije i svakog posjetioca ostavlja bez daha i najposjećenije je mjesto naše opštine. Ovo “gorsko oko” nalazi se na 18 kilometara od Plava, na 1970 mnv, između Velikog i Malog Hrida. Njegova maksimalna dubina je oko pet metara. Okruženo šumom i kamenjem, koji su uz samo jezero, djeluje čarobno”, poručuju iz TO Plav.

Za jezero se vezuje više legendi.

“Napoznatija je da se u njemu kupaju vile, a za mnoge posjetioce, ovo je jezero najljepše u Crnoj Gori, za neke i šire”, naglašavaju u Turističkoj organizaciji.

Dodaju da rezervat prirode “Hridsko jezero” čine mješovite sastojine endemoreliktnih borova munike i molike, a samo jezero je dom za čak 245 vrsta algi, od kojih je 78 prvi put u Crnoj Gori registrovano upravo tu. Još zanimljivih stanovnika jezera pripada klasi vodozemaca, među kojima se izdvaja planinski mrmoljak.

Botanička bašta Velemun

Botanička bašta Velemun se nalazi u selu Brezojevice, dva kilometra od Plava.

To je, naglašavaju, jedna od dvije botaničke bašte u državi.

“Bašta je nastala kao plod dugogodišnjeg rada profesora i botaničara Milutina Mića Praščevića. U početku je bila mjesto gdje su njegovi đaci dobijali praktičnu nastavu. Naime, dok su učili o biljnim vrstama, u bašti su mogli vidjeti kako izgledaju. Onda su baštu počeli da posjećuju studenti biologije, botaničari, naučnici, ljubitelji prirode iz okolnih zemalja i na kraju i turisti”, pojašanjavaju u TO.

Dobila je ime po endemičnoj biljnoj vrsti iz porodice Lincura, koja raste na Visitoru.

Botanička bašta Velemun je formirana 1993. godine i nalazi se na nadmorskoj visini od 920 metara, u podnožju planine Visitor.

“Na površini od 520 kvadratnih metara nalazi se više od 350 autohtonih biljnih vrsta (što je oko 14 odsto flore Crne Gore) pretežno sa područja Visitora, Karanfila, Kolata, Trojana, Hajle, Zeletina, itd, a posebna pažnja posvećena je endemičnim, zaštićenim i ljekovitim biljnim vrstama koje su obilježene latinskim nazivima. Među brojnim vrstama, ovdje se nalaze one koje se mogu naći samo u ovim krajevima pa se u ovoj bašti možete upoznati sa biljnim vrstama specifičnim za područje Nacionalnog parka Prokletije”, napominju u TO Plav i dodaju da svaka biljka u Velemunu ima posebnu priču i za svaku njen vlasnik pamti kada je donio.

Ž.N.J.

Pogledajte galeriju



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci