Na “Evropu sad 2” motre 22 inspektora

To su “Vijestima” zvanično kazali iz resora kojim rukovodi Naida Nišić, ali nisu precizirali koliki je optimalan broj inspektora koji im je potreban.

Od 1. oktobra su stupile na snagu izmjene Zakona o obaveznim socijalnim doprinosima, kojim je ukinut doprinos za penziono osiguranje na teret poslodavca od 5,5 odsto bruto zarade, a doprinos za zaposlenog smanjen sa 15 na 10 odsto.

Tada je stupila na snagu i izmjena Zakona o radu kojim se minimalac povećava sa 450 na 600 eura za one koji rade na mjestima kojima se zahtijeva školska sprema do petog stepena obrazovanja, odnosno 800 eura za radna mjesta koja su sistematizacijom definisana za visoku školsku spremu, sa šestim i većim stepenom obrazovanja.

“Kontrole su se do sada sprovodile po službenoj dužnosti na teritoriji svih opština. Inspektori kontrolišu da li je zaposlenim isplaćena minimalna zarada predviđena Zakonom o radu, kao i to da li je umanjenje doprinosa na obavezno socijalno osiguranje na teret zaposlenog, poslodavac isplatio zaposlenima kao dio njihove zarade (ovaj dio kontrole odnosi se na lica koja su prije primjene programa Evropa sad 2, već primala zaradu iznad 600 eura, odnosno 800 eura). Trenutno su na poslovima vršenja inspekcijskog nadzora angažovana 22 inspektora”, kazali su iz resora rada.

“Vijesti” su pitale koliko su kazni inspektori po ovom osnovu do sada napisali i u kojem iznosu, ali iz Ministarstva rada te podatke nijesu saopštili.

Pojasnili su i da neisplaćivanje minimalca nije propisano kao prekršaj, zbog čega inspektor ne može da izrekne novčanu kaznu, pa u slučaju utvrđenih nepravilnosti izdaje mjeru ukazivanja ili rješenje kojim se poslodavcima daje rok da otklone te probleme. Ako poslodavac ove mjere ne ispoštuje, inspektori mogu, prema Zakonu o inspekcijskom nadzoru, do izvršenja da izreknu novčane kazne od 500 do 5.000 eura.

U slučaju da, kako kažu, kompanije umanjene doprinose na obavezno socijalno osiguranje na teret zaposlenog ne isplate kao dio zarade, može se izreći kazna od 2.200 eura, a preduzetnicima 500 eura.

Upitani da li kontrolišu i ministarstva, s obzirom na to da je i država poslodavac, iz ovog resora su naveli da nisu za to nadležni.

“Značajno povećanje broja poslovnih subjekata posljednjih godina i široko postavljena nadležnost inspekcije rada, koja kontroliše primjenu oko 20 propisa, u cilju sveobuhvatnijih i djelotvornijih kontrola poslodavaca potrebno bi bilo zaposliti dodatni broj inspektora. Imajući u vidu da je Inspekcija rada od 1. oktobra 2024. godine u nadležnosti našeg resora, sasvim sigurno ćemo u budućnosti preduzeti sve aktivnosti i mjere u cilju unapređenja kako broja inspektora rada, tako i inspektora inspekcije zaštite i zdravlja na radu”, naveli su iz Ministarstva.

Premijer Milojko Spajić početkom novembra je kazao da nažalost ne postoji dovoljan broj inspektora koji bi ispratio poštovanje mjera iz programa Evropa sad 2. Naglasio je i da je urađena reforma Uprave za inspekcijske poslove (UIP), čime su inspekcije podijeljene po resorima, pa ministri nemaju izgovora da ne rade svoj posao.

UIP je zvanično ugašen 1. oktobra, pri čemu su inspektori, inspekcije i drugi službenici raspoređeni unutar državnih resora.

Iz Vlade su ranije kazali da su se na to odlučili jer su bili nezadovoljni radom UIP-a, te da vjeruju da će povratak inspekcija u ministarstva donijeti bolje rezultate.

“Svaki ministar koji ne bude radio svoj posao, više neće moći da okrivi UIP, nego će biti – ti druže ne radiš svoj posao, tvoje ministarstvo ne radi dobro. To je cilj ove reforme, a nadamo se da će to podstaći sva ministarstva da rade punom parom”, istakao je Spajić.