Neki trgovci ne poštuju akciju “Limitirane cijene”, pljušte kazne

Mjere ukazivanja nisu finansijske, već se njima ukazuje na neku nepravilnost.

Akcija “Limitirane cijene” počela je 6. septembra, a trajaće do posljednjeg dana januara 2025. godine.

Inspektori su, navode iz Uprave, u prvih deset dana akcije obišli 70 prodajnih objekata, među njima i velike i male trgovine, one koji prodaju mješovite robe, hemiju i proizvode za ličnu higijenu, a urađeno je i 30 kontrola po prijavi građana, od čega se većina odnosila na istog trgovca ili objekat.

Iz Uprave su naveli da su inspektori u ovom periodu uradili ukupno 77 inspekcijskih nadzora.

Vlada je Odlukom o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi u trgovinama na veliko i malo ograničila marže za 66 prehrambenih i higijenskih proizvoda. Tako su marže za sektor prehrane u trgovinama na veliko i malo ograničene na 10 odsto, dok su za higijenske proizvode ograničene na maksimalno 10 odsto, u trgovini na veliko i 15 odsto u trgovini na malo.

“Do sada su u ukupno 12 inspekcijskih nadzora utvrđene nepravilnosti, za koje je izdato 20 prekršajnih naloga. U deset nadzora su izrečene mjere novčanog kažnjavanja, dok su u dva slučaja lakše povrede Odluke, inspektori izrekli mjere ukazivanja. Ukupno je izrečeno 55.000 eura novčanih kazni, dok pojedinačna kazna za učinjeni prekršaj iznosi 5.500 eura. Nepravilnosti koje su utvrđene odnosile su se na nepridržavanje visine marže za pojedine proizvode. Kontrole su vršene u prodajnim objektima velikih trgovačkih lanaca, ali i kod trgovaca koji posluju lokalno, na području jedne ili više okolnih opština. Većina nepravilnosti je utvrđena u prvim danima. Inspektori nisu nailazili na markete koji uopšte ne poštuju Odluku”, naveli su iz Uprave.

“Vijesti” su o rezultatima akcije pitale i Ministarstvo ekonomskog razvoja, ali odgovori do zaključenja broja nisu stigli.

Akciju kontroliše 15 inspektora

Poštovanje akcije, kako su kazali iz Uprave, kontroliše oko 15 inspektora koji u markete idu svakog dana u sedmici. Oni su pojasnili i da po Vladinoj odluci, trgovci nisu dužni da obilježe proizvode na koje je ograničena marža, pa ih inspektori ne mogu ni sankcionisati.

Kazna za nepoštovanje akcije je kako navode, za kompanije od 5.000 do 10.000 eura, dok se pojedinačne kazne za odgovornost kreću od 500 do 1.000 eura. Naglasili su i da po Zakonu o prekršajima, inspektori mogu da daju samo minimalnu kaznu dok su viši iznosi predviđeni samo za sudski postupak, odnosno ako neko zatraži sudsko odlučivanje o prekršajnoj odgovornosti.

“Dešavalo se da smo primili prijave građana da za određene proizvode nisu snižene marže, ali se inspekcijskih nadzorom ispostavilo da je trgovac ograničio cijenu, bez vidnog označavanja za kupce. Takođe, u jednom broju slučajeva je utvrđeno da su marže za neke proizvode umanjene i da je cijena tog proizvoda na kasi niža od cijene koja je istaknuta na rafu, što su inspektori sankcionisali shodno Zakonu o zaštiti potrošača”, naveli su iz Uprave.

Nova akcija “Limitirane cijene” se u odnosu na raniju istoimenu, razlikuje jer su sada na spisku proizvoda i voće, povrće, malo više vrsta mesa i namirnica za ličnu higijenu. Ova državna mjera je prvobitno počela krajem marta i odnosila se na 38 proizvoda i trajala je do 31. maja. Zatim je produžena do kraja juna, ali samo za 16 proizvoda domaće proizvodnje.

Novom akcijom je obuhvaćeno 66 proizvoda, a iz Vlade očekuju da će se time sniziti cijene više od 1.000 artikala, s obzirom da se mjera odnosi na artikle svih proizvođača u određenoj grupi. Ove mjere se kao i prethodne, ne odnose na objekte kojima je površina na državnom nivou manja od 600 kvadrata.

Vlada o novom ograničenju marži nije konsultovala Privrednu komoru, dio trgovačkih lanaca i udruženja poslodavaca, iz kojih su “Vijestima” ranije kazali da su izostale ekonomske analize, socijalni dijalog, da se ovim korakom narušava poslovni i konkurentski ambijent, stvaraju negativne posljedice za kompanije, da trgovci nisu odgovorni za visoke nivoe cijena…

Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je na konferenciji na kojoj su mjere predstavljene, kazao da su izvještaj Tržišne inspekcije pokazao da su marže trgovara visoke, te da nakon ograničenja očekuju i smanjenje cijena. Istakao je da se ove mjere, kao i prethodne, ne odnose na objekte kojima je površina na državnom nivou manja od 600 kvadrata.

Cijene u avgustu su takođe po podacima Monstata, bile više 0,4 odsto nego u julu. U odnosu na isti mjesec prošle godine, nivo cijena u osmom mjesecu je u 2024. godini, bio viši za 2,2 odsto. Najveći uticaj na mjesečni rast cijena imalo je povrće, smještaj; telefonske usluge, održavanje i popravka vozila, meso, restorani, kafei…

Vlada je 22. jula na snagu vratila i raniju mjeru kojom su marže ograničene za pet osnovnih životnih namirnica, i to na pet odsto u trgovini na veliko i pet odsto u trgovini na malo. Na toj listi su nezavisno od gramaže pšenično brašno (tip 400 i 500), šećer kristal, jestivo suncokretovo ulje i kuhinjska so od kilograma.

Kako se marže mogu dogovarati

Vlada svojom Odlukom ne ograničava konačne maloprodajne cijene već marže koje su promjenljiva kategorija i stvar su dogovora između trgovaca i njihovih dobavljača. Marža je po definiciji razlika između nabavne i prodajne cijene, umanjena za zavisne troškove – transport, skladištenje…

Sagovornik “Vijesti” iz ovog sektora kazao je da su moguće malverzacije u dogovaranju nabavnih i prodajnih cijena, koje kako smatra tržišna inspekcija ne može da otkrije.

“Dobavljač i trgovac se dogovore da u ugovore stave veću nabavnu cijenu nego što je bila prije ove akcije, a određenim rokom za plaćanje, dok trgovac zadržava istu konačnu cijenu za kupca. Kako se povećala nabavna cijena, a konačna ostala ista on je formalno smanjio maržu i inspekcije to mogu da potvrde. Međutim, nakon isteka određenog roka, oni sklapaju novi ugovor gdje dobavljak novim knjižnjim odobrenjima naknadno smanjuje onu nabavnu cijenu i time omogućava trgovcu da mu plati po starim cijenama. Na taj način trgovac je tokom akcija ograničavanja marži formalno ispunio uslov, iako je cijena za krajnjeg kupca ostala ista, a dodatno zaradi kada mu dobavljač naknadno knjižnjim odobrenjima smanji cijenu. Dobavljači na ovaj način nisu na gubitku, a čine uslugu trgovcima koji im prodaju robu i od kojih zavise”, kazao je sagovornik “Vijesti”.