Plažni mobilijar besplatan nakon 17 časova
Plažni mobilijar besplatan nakon 17 časova
“Većina kupališta je stavljena u funkciju, nekih 80 odsto, dok su zakupci ostalih kupališta od strane Javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom dobili opomene pred raskid ugovora i sa istima će biti raskinuti ugovori ukoliko u narednih nekoliko dana ne ispune svoje ugovorne obaveze. Plažni kapaciteti koji su stavljeni u funkciju su značajno veći od broja turista koji su trenutno na crnogorskom primorju. U svim opštinama postoji veliki broj kupališta koja su na vrijeme stavljena u funkciju i u tom dijelu možemo reći da smo spremno dočekali prve turiste. Ove sezone na crnogorskom primorju imamo više od 500 kupališta, među kojima su najbrojnija javna kupališta, namijenjena svim posjetiocima”, navode iz Morskog dobra.
Iz ovog preduzeća navode i da u skladu sa Pravilnikom o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupališta na moru, 50 odsto površine javnih kupališta mora biti oslobođeno od plažnog mobilijara, dok je na hotelskim kupalištima dozvoljeno postavljanje plažnog mobilijara na cijeloj površini, izuzev na kupalištima bez plažnog mobilijara gdje nije predviđeno postavljanje istog.
“Pravilnikom o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupalištima na moru, zakupac kupališta je u obavezi da istakne tablu sa informacijama koja između ostalog treba da sadrži i cijenu mobilijara sa naznakom da se plažni mobilijar ne naplaćuje posle 17 časova”, navode iz Morskog dobra.
Ističu i da su organizovali niz sastanaka sa predstavnicima Agencije za zaštitu životne sredine, Institutom za biologiju mora, ekološkom inspekcijom, kao i sa lokalnim samoupravama gdje je razmotreno o kompleksnosti teme nasipanja, odnosno, prihranjivanja plaža.
“Javno preduzeće ništa i neće raditi bez sprovedene zakonske procedure i odobrenja institucija zaduženih za ovu problematiku. Kompleksnost problema leži u činjenici da u Crnoj Gori trenutno nedostaje oko 300.000 kvadrata plažnog prostora, a rješavanje ovog problema je od krucijalnog značaja za budući razvoj crnogorskog turizma. Dodatna ograničenja za rješavanje ovog problema se javljaju, naročito u Bokokotorskom zalivu koji je pod zaštitom UNESKO-a. Ovdje treba ukazati na više modaliteta prihranjivanja plaža i to nedostajućim količinama materijala koje je more svojim djelovanjem povuklo u dubinu, prihranjivanje djelova plaža u okviru postojeće parcele na način povećanja, namirivanja nedostajuće količine pijeska, formiranje novih kupališta ili proširenja postojećeg dijela obale predviđeno planskim dokumentom i pozicije van Bokokotorskog zaliva. Stava smo da nasipanje plaža nije dopustivo bez saglasnosti nadležnih. Ove činjenice ukazuju na veliku kompleksnost problema, te sa navedenim institucijama idemo u pravcu zakonskog rješavanja problema”, zaključuju iz Morskog dobra.
Nedavno usvojen novi cjenovnik zakupa
Vlada je nedavno usvojila novi cjenovnik Morskog dobra, kojim je kako tvrde iz ovog preduzeća, riješeno da se svi resursi neće davati ispod realnih vrijednosti zakupa, kakva je praksa bila u prethodnom periodu.
“Vodeći računa o lokacijama u zoni morskog dobra, konstatovano je da je cjenovnik iz 2019.godine u prethodnom periodu bio prilagođen željama i zahtjevima pojedinaca. Djelovi morske obale koje su stanovništvo i turisti po posjećenosti, opremljenosti i ekskluzivnosti prepoznali kao atraktivne destinacije, bile su u visini naknade ispod svake realne cijene. Iz tog razloga, bilo je neophodno da se lokacije zoniraju na drugi način u odnosu na ranije”, poručili su tada iz ovog preduzeća.
