Radulović: Gledaćemo na Albaniju kao na Monako, a moglo je biti obrnuto

On smatra da se posljednje dvije godine uporno demonstrira zastrašujuće neznanje čelnih ljudi u turizmu sa državnog nivoa, ilustrujući to albanskim trendom turističkog uzleta, koji može da vodi samo ka novim hotelima, pa ćemo, kada se napravi 30 do 40 novih hotela veličine Splendida duž albanske obale ostati „prirepak“ – s jedne strane biće Dubrovnik, s druge Albanija.

Govoreći o narativu da nam se odliva sezonska radna u turizmu, Radulović je ukazao da su uslovi ipak različiti, jer u ti zaposleni Crnoj Gori rade po 7 sati, jedan dan slobodno sedmično im je zagarantovan i u sred sezone, što vani nije slučaj,te da u njegovoj hotelskoj grupaciji poštuju ograničenje da radnik ne može raditi preko 10 sati, tako da rade 7 ili 9 dnevno, a plata sobarice je 1400 eura, malo niža od premijerske!

Priliv stranaca da žive u Crnu Goru “digao” 2023. do rekorda

Radulović je, ocjenjujući rezultate prošle godine, kazao da je 2023. ipak godina u kojoj je cnogorski turizam ostvario najbolji rezultat u posljednjih 20 ili čak 25 godina.

“To se ne odnosi samo na kompaniju čiji sam suvlasnik, već za više turističkih kompanija.To je godina koja je premašila sva očekivanja u kojoj smo postigli rekordne rezultate. Nekoliko je faktora doprinijelo tom rezultatu, a prvi i najvažniji je iznenadni priliv stranaca koji su u Crnu Goru došli da žive. To nijesu bili turisti iako su se u pojedinim segmentima poašali kao da jesu, i tu mislim na vanpansionsku potrošnju. Bili su konzumenti usluga ne samo Montengro stars hotel group, već i ostalih roba i usluga što je značano uticalo na ukupan saldo. Zahvaljujući tome i činjenici da smo imali kakav-takav broj avio konekcija i još relativno dobro bili povezani sa Evropom, ta sezona je bila rekordna i uvela je u špic sezone pozitivan trend koji se nastavio do kraja godine.

Imajte na umu da je turizam ne tako davno „pokošen“ pandemijom. Bio je prvi na udaru i pretrpio najveće gubitke. Rezultat ostvaren 2023. godine je pomogao da saniramo dvogodišnju nelikvidnost naših kompanija i ublažavanje enormnih gubitaka koji su obilježili 2020., nastavili se 2021. i 2022. godine. Još pamtim maj 2021. godine kada je ukupan prihod kompanije iznosio 8.054 eura?! U redovnim okolnostima svake godine u tom periodu prihodovano je dva miliona”, rekao je on.

On kaže kako bi u 2024. godini bio zadovoljan da bude na nivou 2023, ali navodi da, međutim, ove godine imaju nekoliko otežavajućih okolnosti.

“Već je očigledno da je predsezona podbacila. Istina, to se ne odnosi na moju kompaniju. Možda zato što smo što smo postavili ambiciozan plan na čijem ostvarenju smo u datim okolnostima dali maksimum. Budžetirali smo nekih 10 odsto prihoda više nego propšle godine i za gotovo svih 5 mjeseci smo ispunili postavljeni plan, ali većina subjekata nije. To je zato što smo od svijeta bili bukvalno odsječeni već od januara, cio februar, mart, april… odnosno zbog izuzetno loših avio konkecija, a to je za nas ključ priče. Bez toga- značajnog pomaka ne može da bude. Ipak očekujem da će 2024. biti na nivou 2023. Po svim tendencijama iz prva 4 mjeseca pa i za maj mjesec ove godine vidim da ćemo možda biti i bolji nekih 10% nego prošle godine. To je jako dobar rezultat jer je reper 2023, kao što rekoh godina najboljeg rezultata u posljednjih 20-25 godina”, rekao je Raduović.

Kako vaš hotel planira da se nosi s potencijalnim izazovima i promjenama u turističkom tržištu ove sezone? Da li očekujete rast broja gostiju?

-Biće preslikana prošla godina što se tiče tržišta sa kojih dolaze gosti u špicu sezone to je: region i Zapadna Evropa, Bliski Istok i Centralna Azija. S vremena na vrijeme imamo goste iz bukvalno cijelog svijeta. Tu mislim na autobuske ture Balkanom. U pitanju su mahom turisti iz Tajvana, Japana, Južne Koreje, SAD, Južne Amerike, Grčke, Izraela. Doputuju na dan, dva i to van sezone i taj broj tura odnosno gostiju je u ekspaniziji.

Međutim, sami sebi smo načinili veliku štetu u protekle tri-četiri godine. Pored Covid-a i svih nedaća, izgubili smo našu avio kompaniju koja je bila ključna u predezoni i postsezoni i tako generisali gubitke koji se mjere stotinama miliona eura.

Druga stavka je svakako nestabilan poslovni ambijent, opterećen brojnim barijerama, uslovi poslovanja koji se mijenjaju drastično u nerealno kratkim rokovima – po principu „danas za sjutra“. Već neko vrijeme dobijamo signale i nezvanične najave da se planira povećanje PDV-a na smještaj sa 7 na 21 odsto. To bi bukvalno bilo ravno katastrofi, jer će nam udvostručiti izdatke za PDV u odnosu na prošlu godinu. Sa 2 i po miliona došli bismo na 5 miliona. Cijene koje smo ponudili tržištu u tom slučaju ne možemo da korigujemo jer bi to bio neozbiljno prema klijentima, tako da taj potez ne može da opravda nijedna ekonomska računica. Pošto reagujemo promptno čak i kad su nezvanične najave u pitanju, poučeni dosadašnjim iskustvom da sve što je nezvanično i po nas negativno na kraju stupi na snagu, spremamo se kao da je to izvjesno. Odmah smo uradili analize. P

rvi potez će biti zatvaranje hotela tokom zime – prvi put u dvadesetogodišnjoj istoriji. Hoteli će raditi samo u špicu sezone, ali evo vidjećemo da li će se to desiti. Potpisivanje svih Ugovora sa partnerima trenutno smo stopirali da bismo preduprijedili potencijalne gubitke i koliko – toliko sanirali štetu, koja će ugroziti poslovanje ako se usvoji takva odluka. No ni to nećemo moći da držimo na stand buy-u još dugo. Kontradiktorno i nelogično, ako se Crna Gora već decenijama trudi da se pozicionira kao cjelogodišnja destinacija. U tim okolnostima to će biti nemoguće.

Egiptu vizne olakšice, a turistima iz Uzbekistana STOP?

Imamo opet drugu vrstu problema gdje sami sebi pravimo štetu, a to je režim viznih olakšica tokom ljeta. Već deceniju unazad uvedeno je da se od 1. maja do 1. oktobra se pojedinim državama ukidaju vize u cilju jačanja emitivnih tržišta.

Prošle godine je na listi bio Uzbekistan. Jednim letom sedmično doveli su 2500 turista koji su odsijedali pretežno u hotelima 5 i 4 zvjezdice. U pitanju su bili visokoplatežni gosti. Bilo je to prvi put da iz Uzbekistana postoji direktan let ka Crnoj Gori. Utisci pozitivni, pružaoci smještaja zadovoljni. Dva slota ka Crnoj Gori su već doblli, sa namjerom da u špicu sezone uvedu i treći let kako bi se tokom sezone udvostručio broj gostiju. Već tokom prve sedmice maja imali smo 12 hiljada potvrđenih rezervacija. I onda? Država elimiše Uzbekistan sa liste i na nju stavlja Egipat. Pri tom nemaju ugovor ni sa jednim crnogorskim hotelom, niko od turoperatora ne radi to tržište, a lete ka Crnoj Gori. Najblaže rečeno nelogičan, a čak bih rekao i krajnje sumnjiv potez?! Ali neka se time bave nadležni, no nemoguće je ne zapitati se gdje će ti gosti koji nemaju nigdje rezervisan smještaj, a bez vize lete ka Crnoj Gori iz države koja je prepoznata kao središte migracija ka Evropi?

Često se postavlja pitanja avio dostupnosti Crne Gore. Kako gledate na taj problem, i da li vam, predstavlja poteškoće, kada je riječ o dolasku gostiju?

-Već sam se dotakao ovog problema. Objasniću na primjeru iz neposrednog susjedstva -Albanije. U pogledu turističkog prometa ne tako davno – Albanija je bila na nivou statističke greške i nama nije predstavljala konkurenciju. Ni u ovom trenutku ona to nije, ako govorimo o tome da mi ne gubimo goste zbog toga što oni bilježe toliku posjetu. Istina ne trenutno, ali je izvjesno da će taj dan brzo doći.

U prošloj godini Albanija je 53 odsto povećala promet u odnosu na 2022. Prva u u Evropi, a treća u svijetu u prošloj godini po povećanju broja gostiju. Pri tom oni nijesu dobili nove lux hotele u tom broju, nemaju perfektnu turističku infrastrukturu, ali je nova destinacija koju ljudi zahvaljujući upornoj promociji žele da vide i što je važnije do koje mogu jeftino i lako da dođu iz cijelog svijeta. Aerodrom u Tirani sedmično ima 1000 letova, znači 142 aviona dnevno slijeće, i to u maju mjesecu. Maksimalno su relaksirali vizni režim prema emitivnim tržištima. Prijatelj koji u Draču ima 4 hotela kaže da ovaj maj po rezultatima liči na jul.

Kad je turizam u pitanju očigeldno je da u kontinuitetu rade strateški i rezultat potvrđuje da ljudi koji znaju što je turizam vode tu granu i rezultat je očigledan. A što za to vrijeme radi Crna Gora? Evo posljednje dvije godine uporno demonstrira zastrašujuće neznanje čelnih ljudi u turizmu sa državnog nivoa. Ne vjerujem onima koji smatraju da se to radi sistematski kako bi se urušilo svega što smo izgradili, više sam sklon da to posmatram kao danak neznanju partijskih namještenika, po onom principu manjak znanja – višak samopouzdanja i tu je problem. Sami sebi dovoljni, ignorantski stav prema turističkoj privredi i građanima koji ih plaćaju, odsustvo vizije, strategije, elementarne poslovne komunikacije i status quo- rezultat je neminovan i očigledan.

Naša kompanija bilježi dobre rezultate, za ovih 20 i više godina dočekali smo i ispratili, da ne kažem nadživjeli brojne Vlade, ali se plašim da ćemo i mi dobri stradati zajedno sa manje uspješnim subjektima, jer je ovo stanje na duže staze neodrživo, iscrpljujuće i predugo traje.

Počevši od avio dostupnosti koja je ključ svega, 142 rotacije u Albaniji, a u špicu sezone Tivat i Podgorica nemaju skupa 40, a tu je i Dubrovnik. Sve je očigledno, ali neko ne želi time da se bavi. Imali smo sreće prošle godine zbog 120 hiljada stranaca koji su se silom prilika nastanili kod nas, a trošili kao turisti, ali ove godine od toga nema ništa. To će dobro osjetiti sektor trasnporta, restorana, marketa, dobavljača – čitav reprolanac će da plati.

Kada je riječ o cjelokupnom ekonomskom okruženju, kako vidite odnos Vlade prema turističkoj privredi, gdje vidite prepreke, ali i glavni prostor za promjene i poboljšanja?

-Suvasnik sam kompanije koja nije neznačajna za crnogorsku turističku privredu. Imam osjećaj da kako koja Vlada dolazi, tako cijeni da mi njima treba da zahvalimo što uopšte možemo da radimo. Kao da nam nešto poklanjaju time što mi nešto radimo, a spotiču nas na svakom koraku. Oni nas uče kako da radimo, određuju ko može a ko ne da dođe u Crnu Goru: Uzbekistan- ne može Egipat- može i sl… Tako da ne vidim svijetlu budućnost dok god bude na snazi trenutno stanje. Strane investicije su u konstantnom padu, bez izgleda da će se taj negativan trend zaustaviti.

Neophodno je da mjestima odlučivanja budu kompetenti ljudi. Apelujemo da razgovaramo, jer ne mogu da znaju bolje od nas što je turizam: Albanski trend turističkog uzleta, sada može da vodi samo ka novim hotellima, a neka se napravi 30 do 40 novih hotela veličine Splendida duž albanske obale, ostaćemo prirepak: s jedne strane biće Dubrovnik s druge Albanija. Nema vizije razvoja ni osjećaja gdje smo mi geografski, na kakvom terenu igramo tržišnu utakmicu, a prekosjutra ćemo na Albaniju gledati kao na Monako, a moglo je biti obrnuto. Sve se svodi na politikanstvo, umjesto pažljivo osmišljenih razvojnih politika. Zarad kratkoročnih političkih ciljeva spremni su na sve. Nesvjesni da bez nas-nema ni njih.

Moramo da radimo na kreiranju podsticajnog poslovnog ambijenta, u kojem svako odgovara za svoj dio posla i ima jasnu nadležnost i odgovornost, neophodno je da sinhonizujemo razvojne strategije, a ne svako malo podizanje dažbina i uzimanje onog esencijalnog što smo na stotinu jada zaradili i uz sve to nas stalno limitiraju da zaradimo ad- hoc rješenjima.

Kada je riječ o radnoj snazi, evidentan je odliv turističkog, posebno sezonskog kadra iz Crne Gore. Da li imate dovoljno radne snage, i kakve im nudite uslove?

-To je tema koja je svakodnevno prisutna. Narativ je uglavnom da naši odlaze jer ovdje nije dobra plata niti uslovi za rad. Međutim to je narativ neupućenih. Ekonomske migracije sa kojima je sučena cijela Evropa nijesu motivisane primarno platom. Kvalitet života, uslova rada, stabilnosti države, mogućnost ličnog i prefosionalnog razvoja… Prvi motiv bar kod mladih ljudi je izazov novog, doživljaj, niko ne pomišlja da su zamoreni događajima i ambijentom koji sužava perpsektivu i nije stimulativan. Tek onda na red dolazi visina plate. A kad smo kod plate, lako je dokazati da ukoliko budu radili onoliko koliko rade u državama u koje idu – zaradiće isto, ako ne i više. Jer kad odu tamo moraju da rade svakog dana, nerijetko bez slobodnog dana i to do 12 sati dnevno…

Ovdje rade 7 sati, jedan dan slobodno sedmično zagarantovan je u sred sezone. Ako bi radili 12 sati imao bi veću platu. U našoj kompaniji našli smo sistem kojim poštujemo ograničenje da radnik ne može raditi preko 10 sati, tako da rade 7 ili 9 dnevno. Plata sobarice je 1400 eura, malo niža od premijerske?!

Kad se Crna Gora bude mijenjala tako da se politika vodi ekonomskim rezonom, vjerovatno će se i ti mladi bolje ovdje osjećati i ostajati ovdje.

Tokom godine držimo 560, zimi mi je čak 250 višak ali naravno da ih čuvam za dio godine kad su potrebni. To se pokazalo kao dobro ulaganje jer zahvaljujući tome, držimo nivo kvaliteta i unaprjeđujemo usluge, a time u krajnjem čuvamo povjerenje i partnera i tržišta.

Kakvi su vam odnosi sa lokalnom zajednicom, i da li pružate podršku lokalnim inicijativama tokom turističke sezone?

-Sa lokalnom zajednicom slično kao i sa Vladom. Nije bilo tako ranije, ali u posljednje vrijeme jeste. Međutim kao društveno odgovorna kompanija poštujemo činjenicu da poslujemo na teritoriji Opštine Budva i zato svaku inicijativu podržavamo sponzorstvom ili nekim drugim vidom pomoći i uvijek smo na usluzi. Smatramo da je to u redu i da treba tako.

Bez aviona nema produženja sezone, niti MICE segmenta

Kako planirate da se nosite s sezonskim promjenama u potražnji i kako optimizirate popunjenost hotela tokom godine (koliko uspijevate produžiti sezonu)?

-S obzirom na to da od oktobra do aprila mi imamo vrlo malo konekcija sa regionom i Zapadom veoma je teško i skoro nemoguće bilo što da se uradi, jer nemamo više nacionalnu avio kompaniju kao nekad, koja je u pred i post sezoni letjela tamo gdje je realno bilo interesovanja da gosti dođu.

Mi vise ne zavisimo od sebe, već od avio prevoznika, koji nemaju računa da lete od novembra pa sve do aprila, a mi druge avione nemamo da bismo taj jaz premostili. I tu najvise strada MICE segment. Francuska Njemačka i Austrija su uglavnom iz tih država dolazili ovdje, organizovali velike događaje. To je sada neizvodljivo jer nema avio povezanosti, jos ako nam podignu PDV za smještaj sa 7 na 21 odsto, mi apsolutno nećemo imati računicu da radimo u zimskom periodu. Naprotiv – gomilaćemo žestoke gubitke.