Ratković: Sezona će biti kratka, ovakav turizam nije po mjeri gosta

„Sada je turistička sezona, odnosno predsezona, u vodećim zemljama Mediterana u punom zamahu. Ostalo je nešto više od mjesec dana do pune sezone. Pripreme su trebale da počnu još u maju prošle godine za ovu godinu, kada je u fokusu priprema za organizovani turizam na bazi avio-prevoza sa poentom na najjača emitivna tržišta Evrope. Priprema za organizovano tržište (umrežavanje) nije bila tema, izostalo je značajnije ugovaranje sa velikim tur-operatorima…Imamo neažuran i nepotpun informacioni sistem u turizmu, bez čega nema efikasnog upravljanja destinacijom. Realno je očekivati sezonu sličnu 2022, što znači nisko korišćenje kapaciteta na godišnjem nivou, loša tržišna pozicija (dominiraju turisti iz regiona, koje karakteriše jaka sezonska koncetracija i mala turistička potrošnja), gubici u turizmu oko 50 miliona eura….Na osnovu naplaćene boravišne takse sa aprilom, kod pravnih lica (hotel i slični objekti) naplata je na nivou one iz 2019. godine, dok se naplata za fizička lica triplirala (efekat izbjegličke krize)“, kazao je Ratković.

Da li su države i opštine pripremile infrastrukturu za dolazak gostiju u predsezoni, ili će turisti koji dođu prije polovine juna ponovo biti svjedoci neuređenih plaža i druge prateće infrastrukture?

Nije bilo poboljšavanja, već pogoršavanja dostatnosti saobraćajne infrastrukture, a grade se dominantno objekti sekundarnog smještaja, što je takođe udar na infrastrukturu. Društvo je opterećeno mnoštvom političkih događaja koji su opteretili javnu scenu i gurnuli ekonomiju na sporedni kolosijek. U martu i aprilu je proizveden problem sa trajektnim pervozom u Boki Kotorskoj, koji još nije saniran. Otežano odvijanje saobraćaja je postalo konstanta, a za glavnu sezonu prijeti začepljenje.

Nakon pandemije, sve sezone se upoređuju sa 2019. Može li ova sezona da bude bolja od 2019. i zašto?

Po ekonomskim i tržišnim indikatorima (stepen popunjenosti kapaciteta, tržišni miks, prosječan prihod po sobi, stopa dobitka…), možemo očekivati znatno goru turističku sezonu. To je posljedica stalnog smanjenja učešća hotela u ukupnom smještaju, dominantan oslonac na pauperizovana i kratkosezonska tržišta regiona, nemotivisanost radne snage, neadekvatan destinacijski menadžment… Ovakav turizam nije ni po mjeri gosta, ni po mjeri radnika, ni po mjeri poslodavca. Nužne su korjenite reforme.

Može li Crna Gora u ovoj godini zaraditi milijardu od turizma, što je resorni ministar i najavio početkom godine?

Uporno se manipuliše milijardom prihoda od turizma, a prenebregava se upozorenje stručnjaka da se tu ne radi o prihodu, već o procjeni doprinosa turizma makroekonomskim agregatima. Tu je procijenjena potrošnja u svim granama (hospitaliti i turizam, komunalne usluge, gradska maloprodaja, zanatske usluge, razne kupovine i izdaci turista…) Podsjetimo da je bilansni prihod hospitaliti industrije 2021. godine bio oko 500 miliona eura, a gubitak oko 50 miliona eura.

Da li se nešto promijenilo u poslednjih pet godina po pitanju turističke ponude Crne Gore? Mnogi imaju osjećaj da je svake godine gotovo sve isto po pitanju ponude u našoj državi.

Mislim da se još više produbio jaz u strukturi smještajnih kapaciteta, i to na štetu hotela, iako je došlo do blagog povećanja kapaciteta u osnovnom smještaju, ali mnogo više u turistički nepoželjnom segmentu sekundarnog stanovanja. Sigurno da je restoranska ponuda unaprijeđena u materijalnom smislu, ali se ozbiljno otvorio problem nedostatka kadrova u svim turističkim sektorima. Ohrabruju inicijative i inovacije nekih turističkih stejkholdera, kao što su agencije i organizatori događaja (otvaranje tržišne niše gastro turizma, pješačkog i ciklo turizma…). Primjetan je i spontani razvoj malih luksuznijih kampova – embrioni glampinga.

Preraspodjela turista u korist evropskih tržišta

U kojoj mjeri je Crna Gora uspjela da nadomjesti izostanak turista iz Rusije i Ukrajine?

U prva tri mjeseca došlo je do značajnog povećanja prometa sa tržišta Rusije i Ukrajine (Rusija 1,85 puta, Ukrajina 2,68 puta), ali se kod Rusije bilježi povećanje učešća sa 5,9 odsto na 6,46 odsto, a kod Ukrajine sa 1,62 odsto na 2,96 odsto. Došlo je do rasta nekih tržišta – Holandija 10 puta, Poljska tri puta, Švajcarska tri puta, Švedska 16 puta, ali sve na niskoj bazi. Učešće Srbije se smanjilo sa 12,8 odsto na 11,98 odsto, iako se promet povećao za 37 odsto. Došlo je, dakle, do preraspodjele u korist evropskih tržišta, ali je izbjeglička kriza dovela i do rasta tržišta Rusije i Ukrajine. Da imamo, kao izrazita avio-destinacija, mnogo bolju penetraciju na organizovana evropska tržišta, onda bismo imali izrazito kvalitetnu preraspodjelu tržišta, produžili bismo sezonu i turističku potrošnju. Valjda će buduća vlada u ovom pogledu biti bolja, jer se svi zaklinju u EU integracije.