Vlada bi trebalo da limitira cijene nekih proizvoda

Iako nema potrebe za skokom cijena tu je, ukazuje Filipović, psihološki momenta koji je u našoj državi efektivan. Podsjetio je na Fiskalnu strategiju i program Evropa sad 2.

“Svako povećanje primanja dovodi do povećanja cijena, to je jedan način, onaj psihološki. Drugi je izlazak iz sive zone tržišta rada i kreiranje novog. Poslodavcu je u interesu da ostvari profit, a novom Fiskalnom strategijom definisane su dvije minimalne cijene rada, 600 eura za srednjoškolce i 800 eura za visokoškolce. Opasnost leži u tome da će poslodavac tražiti profit za sebe te da će mijenjati ugovore tako što će veći broj radnika ‘držati’ na srednjoj stručnoj spremi u odnosu na visoku”, rekao je Filipović.

Kaže da su dvije moguće intervencije kako bi se stopirala potencijalna inflacija uzrokovana psihološkim momentom.

“Prva: direktna intervencija – ograničavanje marži. Druga: akcija poput one ‘Stop Inflaciji’ i na taj način dogovorom limitirati cijene određenih proizvoda“, dodao je Filipović.

Ograničavanje marži za Filipovića je korektno rješenje, ali ne i ono koje će dovesti do stopiranja inflacije. Drugo rješenje je bolje, Vlada bi trebalo da limitira cijene određenih proizvoda. Ukazao je da postoji i druga opasnost – vještačka nestašica određenih namirnica.

Ekonomskog analitičara Olega Filipovića pitali smo i da li budžetu nedostaje novca za realizaciju fiskalne strategije.

“Kad saberemo vidimo da je nedostajuća cifra negdje oko 250 miliona eura za realizaciju tog programa i uvećanja plata. Postavlja se pitanje kako će Vlada to popuniti. Najavljeno je povećanje na dodatu vrijednost u turizmu i ugostiteljstvu od 15 odsto, kao i za igre na sreću. Tu se postavlja pitanje: kakvi su ti dobici i koji je način obračunavanja sa crnim tržištem“, smatra Filipović.

Ukazuje na to da postoji više igara na sreću i pita se šta oni kalkulišu.

“Zato što postoji više igara na sreću. Ako pričamo o klasičnim kladionicama gdje se najveći broj naših građana zabavlja onda govorimo o ulozima do, recimo, deset hiljada eura. Mišljenja sam da će doći do smanjivanja prikazivanja određenih uloga”…Biće vrlo interesantno gledati njihovu projekciju popunjavanja budžeta, korist od poreza od 15 odsto, kao i kontrolu sivog tržišta, kao i kako će iskontrolisati ostale igre na sreću”. dodaje.

Svako povećanje pa i ovo za građane znači odlazak u banku po kredit. Filipovića smo pitali da li će to biti slučaj i kada se bude realizovala ova Fiskalna strategija.

“Pa, naravno. Svako povećanje plata kod naših građana znači usmjeravanje ka bankarskom tržištu i novim zaduženjima. Kažem vam, naše banke su komercijalne – tvrde banke. To su potrošački krediti koji, vjerujem, neće ići iznad deset hiljada eura, što je idealno tržište za banke, jer su osigurane i stopa rizika im je minimalna, a povećavaju sopstveni promet”, rekao je Filipović.

Podsjetio je da je najavljeno i formiranje Razvojne banke i ostaje nam da čekamo kako će se Centralna banka i njeno regulatorno tijelo odrediti, s obzirom na to da već sad imamo pad kamatnih stopa. Ukazao je Filipović i na to da je monetarna vlast odvojena od izvršne te da nam preostaje da vidimo kako će se Vlada postaviti i kako će zaštititi građane.

Građani su, a na osnovu izbornih obećanja, očekivali i povećanje plata na hiljadu eura. Nakon predstavljenje Fiskalne strategije ili Evrope sad 2, čini se, prosječna plata od 1000 eura samo je statistički podatak. Evo kako komentariše to Filipović:

“Po kalkulatoru to nije to. Sjećamo se svi bilborda u toku izborne kampanje. Ovo je Fiskalna strategija koja povećava prosječnu platu za srednju školu 600 eura, a za visoku školu 800 eura i postavlja se pitanje šta ćemo za zaposlne sa osnovnom školom. A najinteresantnije će biti posmatranje ponašanja poslodavaca.”

Filipović savjetuje i da sačekamo realizaciju Fiskalne strategije jer je do tada sve igranje sa brojkama. Zaključuje u našem razgovoru da je potrebno privući investicije i naše tržište učiniti primamljivim.