Vlada planira uvođenje akcize na struju

Zbog toga u nacrtu Fiskalne strategije nema procijenjenih fiskalnih efekata po osnovu uvođenja akcize na električnu energiju, jer pokrivaju period nakon važenja predložene Fiskalne strategije. Kao godina mogućeg ulaska Crne Gore u EU pominje se 2028. Iz Ministarstva energetike (ME) pojasnili su nam da će uvođenje akcize na struju predstavljati usklađivanje postojećeg zakona sa direktivom 2003/96/EZ o restrukturiranju sistema Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije.

“Akcizna politika je u nadležnosti Ministarstva finansija i definisana je Zakonom o akcizama. Zasad je apsolutno preuranjeno govoriti o uvođenju ovih akciza jer se to odnosi na period nakon ulaska Crne Gore u EU. O poreskim mjerama u vezi sa oporezivanjem energenata i električne energije odlučuje svaka pojedinačna država članica. Dakle, države članice mogu da odluče i da ne povećavaju poresko opterećenje”,  ukazali su iz resora kojim rukovodi ministar Saša Mujović.

Na pitanje Dana koji su to krajnji potrošači koji će morati da plaćaju akcizu, te da li u te potrošače spadaju domaćinstva.

“Na primjer, u Hrvatskoj je ova akciza (trošarina na hrvatskom) uvedena 1. jula 2013. godine (na dan kada je ta država ušla u EU) za kupce u kategoriji preduzetništvo, dok za sektor domaćinstva nijesu uvedene. Akcize na električnu energiju za kompanije u Hrvatskoj, ako je koriste za poslovnu upotrebu, iznose 3,75 kuna po megavat-času, što je 0,5 eura po megavat-času, ili 0,05 euro centi po kilovat-času. Akciza za neposlovnu upotrebu električne energije za firme iznosi jedan euro po megavat-času. Akcize na električnu energiju u Hrvatskoj ne obračunavaju se za domaćinstva, kao ni firmama koje struju koriste za hemijsku redukciju i u elektrolitskim i metalurškim procesima (proizvodnja metala), za rudarstvo, za zajedničku proizvodnju toplotne energije i za struju iz obnovljivih izvora i proizvedenu od biomase. U Srbiji je ta obaveza potrošačima, kako domaćinstvima, tako i privredi, uvedena 2015. godine, u vrijeme fiskalne konsolidacije, i njen iznos je 7,5 odsto, a na akcizu se obračunava i PDV od 20 odsto”, pojasnili su iz ME.

Interesovalo ih je i da li će uvođenje akcize na električnu energiju dovesti do povećanja cijene struje.

“O tome je preuranjeno govoriti. Ova mjera je samo jedna od potencijalnih mjera koje Vlada u budućnosti može razmotritu u cilju ispunjavanja ciljeva fiskalne strategije i ona je u skladu sa obavezama koje će Crna Gora imati kao punopravna članica Evropske unije. Državama članicama ostavljeno je pravo da same definišu iznose i načine obračuna akcize po kategorijama, tako da postoji veliki broj različitih praksi u državama članicama, a postoji i mogućnost neuvođenja akciza. Crna Gora može izbjeći uvođenje ove akcize nakon ulaska u EU, tj. ukoliko se procijeni da nije neophodno da se uvođenjem akciza postignu ciljevi direktive 2003/96/EZ vezano za funkcionisanje unutrašnjeg tržišta elektrčine energije i postizanje ciljeva vezanih za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte”,  pojasnili su iz Ministarstva energetike.

Po ulasku u EU, cijene će biti tržišne

Često se spominje da će se nakok ulaska u EU povećati cijena električne energije u Crnoj Gori. Kod nas je struja znatno ispod prosjeka EU i iznosi oko deset centi po kilovat-satu. Pitali su ME hoćemo li morati povećati cijenu struje i koliko nakon ulaska u EU.

” O tome je nezahvalno govoriti u ovom trenutku. Ministarstvo energetike, Vlada i energetski subjekti do sada su uradili sve što je moguće da cijene električne energije ne porastu, u čemu su i uspjeli i uvjereni smo da ćemo to uspjeti i u budućnosti, iako su cijene kod nas višestruko niže nego u Evropskoj uniji. Po ulasku u Evropsku uniju, formiranje cijena električne energije će biti prepušteno tržištu, dok će Vlada imati obavezu da zaštiti ranjive kategorije”,  kazali su iz tog vladinog resora.