Kada se završava toplotni talas u Evropi?

Ekstremne vrućine koje su ovog mjeseca zahvatile mnoge južne i istočne zemlje djelimično su izazvane talasom toplog vazduha iz sjeverne Afrike. Mediji izvještavaju da su vrućine jedan od razloga zbog čega je veći broj ljudi umrlo u Italiji, a i dalje se izdaju upozorenja o ekstremnoj toploti za zemlje i to od Portugala do Rumunije i Kipra.

Međutim, očekuje se da će smrtonosna vrućina konačno nestati u mnogim mjestima tokom vikenda i sljedeće nedjelje. U svakom slučaju ovaj toplotni talas, za sada, dobija epitet jednog od najdužih i definitivno će ostati upamćen neko vrijeme.

Zašto je toplotni talas južne Evrope trajao tako dugo?

Meteorolog u meteorološkoj službi Veather & Radar Lars Lovinski objašnjava za Euronews da sve ima veze sa prilično upornim vremenskim obrascima.

“Južni i istočni djelovi Evrope bili su pod onim što nazivamo grebenom visokog pritiska (poznatog i kao toplotna kupola), u suštini veliko područje visokog pritiska sa dosta veoma toplog vazduha koji se ne kreće mnogo”, kaže.

Nasuprot tome, dodaje, oblasti niskog pritiska sa hladnijim i promjenljivijim uslovima dominiraju slikom bliže Atlantiku.

Sjeverna Evropa je pošteđena užarene vrućine zbog mlaznog toka: trake brzog vazduha u gornjim nivoima atmosfere koja razdvaja ova dva vremenska režima.

Kako Lovinski objašnajva, tamo gdje se susreću dvije vazdušne mase, od južne Francuske i Alpa do baltičkih država, bilo je nekoliko ciklusa jake kiše i jakih grmljavina sa velikim gradom i jakim vjetrovima.

Kada se predviđa da će prestati toplotni talasi u južnoj Evropi?

Temperature su bile od šest do 12 stepeni Celzijusa iznad prosječnih vrijednosti za to doba godine, izazivajući požare i zahtijevajući rekordnu potrošnju energije. Neke zemlje su morale da reaguju ovim povodom i da realizuju određene planove uključujući otvaranje klimatizovanih prostora i zabranu rada na otvorenom radi zaštite ljudi.

Neobično toplo vrijeme će se nastaviti još nekoliko dana, prema Veather & Radar-u, sa temperaturama ponovo na 35 do 40 stepeni Celzijusa u mestima kao što su Srbija, Italija, Albanija, Grčka, Rumunija i Bugarska.

Međutim, Lovinski kaže da je dobra vijest to da su ekstremne vrućine sada iza nas.

“Ovaj prodor hladnijeg i svježeg vazduha početkom sljedeće nedjelje takođe bi mogao da izazove jake oluje sa grmljavinom na nekim mjestima, posebno širom Balkana”, kaže.

Italijanski sajt za vremenske vijesti IlMeteo takođe upozorava na ovu mogućnost, sa grmljavinom koja se predviđa u mnogim djelovima zemlje u nedjelju.

Uprkos smanjenju toplotnog talasa, temperature će i dalje ostati visoke do kraja mjeseca. Lovinski prognozira temperature od niskih do srednjih 30 stepeni Celzijusa za mnoga mjesta u južnoj Evropi do 25. jula.

S obzirom na veliki vremenski obrazac koji stoji iza toga, prognostičari su uočili da ovaj trenutni toplotni talas dolazi mnogo ranije. Prvi znaci se naslućuju već krajem juna.

Međutim, predviđanje toplotnih talasa – posebno njihovog intenziteta i trajanja – ostaje izazov, a stručnjaci nisu sigurni šta se očekuje do kraja ljeta.

Viši meterolog AccuWeather-a Tajler Rojs kaže da je malo vjerovatno da ćemo vidjeti reprizu ovonedjeljne vrućine od Italije do Ukrajine.

“Veća je vjerovatnoća da će se lokalizovana ekstremna toplota (35C+) desiti dan ili dva u isto vrijeme na tipičnim lokacijama, posebno sredinom avgusta. Izgleda da postoji mogućnost da se u drugoj polovini avgusta temperature vrate na 30 do 35 stepeni Celzijusa na neko vrijeme”, kaže.

Za Lovinskog, veći izazov je prenošenje rizika koji dolaze sa produženim toplotnim talasima.

“Ekstremne, a ponekad i rekordne, temperature koje smo vidjeli u proteklih nekoliko dana takođe su jasan pokazatelj da klimatske promjene pogoršavaju ove vrućine”, kaže on.

Kako kaže, nove okolnosti u kojma se nalazimo utiče i na to da mora da se razmišlja dugoročnije jer je izvjesno da će se ovakvi toplotni talasi ponavljati.

“Toplotni talasi sada imaju tendenciju da budu intenzivniji, a to uključuje i noćne temperature. Prenošenje tog rizika i kako pripremiti ljude, životinje i infrastrukturu (mislimo na klimatizaciju i dodatno opterećenje na električnim mrežama, na primjer) je sve važnije”, kaže.