Kineski razvoj nauke i tehnologije – put u bolje sjutra

Kina, iz dana u dan, sve više pokazuje svoju inovativnost, praktičnost, i spremnost da se uhvati u koštac sa savremenim problemima u ovoj oblasti. Ne postoji oblast u domenu nauke u koju Kina danas ne ulaže, a doprinosi njenih naučnika u oblasti biomedicine, zelene energije, telekomunikacija, tehnologija za istraživanje svemira, te pametne poljoprivrede su među najpoznatijima u svijetu.

No, za neke je ova činjenica iznenađujuća, i čini se da mnogi smatraju da je Kina preko noći postigla ovakve uspjehe. Stvarnost je nešto drugačija.

Nakon formiranja NR Kine tokom pedesetih i šezdesetih godina 20. veka krenuo je mukotrpan oporavak kineskog društva izmučenog višegodišnjim ratnim sukobima sa Japanom, kao i unutrašnjim borbama sa Kuomitangom. Kineskom narodu je bio nephodan mir i stabilnost kako bi društvo moglo da napreduje. Usljed stabilizacije celog društva, na političkom i ekonomskom nivou, nove strategije razvoja preduzimane 80-tih godina 20. vijeka su upravo imale svoju potporu u razvoju nauke i tehnologije.

Posebno je bila važna reforma iz 1985. godine u kojoj je kineska vlada postavila ovu granu djelatnosti kao prioritetnu za razvoj kineskog društva. Upravo su u tom periodu osmišljeni i osnovani projektni fondovi za razvoj primarnih i primijenjenih istraživanja, koji su aktuelni i dan danas. Svi kineski petogodišnji razvojni planovi, počev od ovog perioda, imaju uvek posebno istaknutu odrednicu naučno-tehnološkog razvoja, a jedino što se planom menja jesu prioritetne oblasti nauke i istraživanja u koje se ulaže.

Prema tome, istorijski gledano, Kina već preko četvrdeset godina intenzivno ulaže u razvoj nauke i tehnologije, te uspjesi nisu došli preko noći, već se na njima istrajno radilo. Ono što jeste vrijedno pažnje jeste brzina implementacije i promena u ovoj oblasti u samoj Kini, kao i prepoznatljivost njenih dostignuća svuda u svijetu.

Neophodno je ujedno napomenuti da sam kineski narod veoma dobro prihvata promjene, i to pre svega tehnološke promjene u svakodnevnom životu, i to je sigurno jedan od razloga zašto je danas i život u kineskim gradovima nezamisliv bez primjene informacionih tehnologija u svakoj oblasti života – počev od vožnje taksijem u gradu, beskontatnog plaćanja, pametnih gradova, elektronske trgovine i tako dalje. Dakle za tehnološki napredak je bitan i stav društva prema promenama, a on je u Kini bio pozitivan.

Kina je pored ovih unutrašnjih promjena, i napretka u oblasti nauke i tehnologije, svoja dostignuća dijelila i sa drugim narodima i državama. Upravo je kroz razvoj i primenu inicijative „Pojas i put”, Kina pokazala kako se u ovom domenu može sarađivati sa drugim državama, te na konkretnim primjerima pokazala da se ulaganja u sektor usluga (e-trgovina, IT, zdravstvo, obrazovanje), zelene energije, metalurgije i proizvodnje, pruža prije svega oslonac društvima koja u svom dosadašnjem razvoju nisu imala mogućnost da izdvajaju puno sredstava za tehnološki napredak.

To znači da zemlje u razvoju bez obzira na sve teškoće sa kojima se one konkretno suočavaju, imaju mogućnost da u kooperaciji sa kineskim privatnim i državnim kompanijama, univerzitetima i institutitima koriste različite oblike tehnoloških inovacija koje do sada njima nisu bile dostupne. Ne treba posebno naglašavati da iako je 21. vek za većinu svjetskog stanovništva vek revolucionarnih tehnoloških promjena i napretka, sa druge strane i dalje imamo narode i države u kojima su stvari poput redovnog snabdevanja strujom i ispravnom tekućom vodom nezamislive stvari.

Možda se može reći da je tehnološki jaz među različitim državama danas na najvišem nivou, i da se mora kolektivno na globalnom nivou uložiti više napora da i onaj dio čovječanstva koji do sada nije mogao da ima elementarne potrebe zadovoljene, konačno ima mogućnost da u svakom smislu napreduje.

Treba napomenuti da od 2020. godine i početka pandemije korona virusa, otvaranja novih ratnih zona u Ukrajini i Gazi, pa sve do danas, svjetska ekonomija gubi zamah. Posledice pandemije koje su se ogledale u smanjenju globalnog BDP, padu investicija, porastu nezaposlenosti i povećanju inflacije, su dodatno produbljene oružanim sukobima, te su cene energenata i osnovnih namirnica višestruko povećane, što je svakako najviše uticalo na zemlje u razvoju.

Upravo su stoga kineska ulaganja u ove zemlje, a prije svega ulaganja u zajednička istraživanja u oblasti nauke i tehnologija posebno značajna. Time se gradi osnova za njihovo opravljanje, ali se dodatno obezbeđuje i baza za njihov kasniji samostalni napredak.

Na kraju, ne treba zaboraviti i na razvoj vještačke inteligencije (AI), koja izaziva oprečna razmišljanja. Već duži niž decenija se zna da stvaranje AI ima čitav set prednosti, ali i niz mana i duboko zabrinjavajućih okolnosti. Iako je Kina danas jedan od lidera u ovoj oblasti, ona je uvidela neophodnost pravilnog korišćenja potencijala veštačke inteligencije, kako bi se u okviru postojećih zakonskih okvira, opšte prihvaćenih etičkih i moralnih normi, uveo sistem koji će onemogućiti da se lošija strana AI ispolji.

U tom smisli značajno je pokretanje kineske „Inicijative za upravljanje globalnom vještačkom inteligencijom”, koja ima za cilj kako unapređenje globalne saradnje u ovoj oblasti, međusobno poštovanje i jednakost, te ujedno i razvijanje tehnologija koje su dobre za čovječanstvo. Samo uz zajedničke napore, pogotovo razvijenih država koje su ovladale tehnologijom AI, možemo očekivati da se sve koristi od vještačke inteligencije mogu realizovati, a da se sve potencijalne opasnosti na vrijeme izbjegnu i osujete.

Očito je da čovječanstvo grabi krupnim tehnološkim koracima naprijed, i vidljivo je da današnje društvo u globalu živi bolje. Zahvaljujući nauci i tehnologiji, život ljudi je olakšan, putuju u predele koji ranije nisu mogli posjetiti, liječe se boljim lekovima nego ranije… Sve to ne bi bilo moguće bez ogromnog truda i zalaganja mnogih generacija naučnika, istraživača i entuzijasta koji su svojim revolucionarnim idejama doprinijeli ovakvom društvenom razvoju.

Bez nauke nije moguće ostvariti progres u društvu, i Kina je odličan primjer kako se uz intezivnu saradnju države, institucija i naučnika može ostvariti ogroman napredak. Dodatno taj progres nije bio usmjeren samo na Kinu, već na čitav svijet. Dakle, kineski princip saradnje na obostranu korist i ovde dolazi do izražaja, a nadamo se da će Kina naučno-istraživačku saradnju sa drugim zemljama nastaviti i u budućnosti.

Srbija će u narednom periodu biti još više povezana u tom smislu sa Kinom, o čemu svjedoči i dogovor postignut tokom posjete predsjednika Sija Srbiji u maju mjesecu ove godine, kada je dogovoreno da se unaprijedi naučna saradnja dve zemlje, kroz školovanje srpskih studenata i obuku srpskih istraživača u Kini. Ovaj dogovor će višestruko pomoći srpskim studentima i naučnicima da ostvare značajne rezultate u svojim oblastima izučavanja, te će pomoći razvitak domaćih istraživačkih potencijala. Stoga je na još jedan način prijateljstvo dva naroda učvršćeno, a kroz novi aspekt saradnje koji garantuje bolju budućnost.