Pokušavao, ali nije uspio: Makrona nema ko da podrži

Predsjednička većina ostaje duboko u nebranom grožđu. Vlast je pozvala da joj se pridruže svi koji žele da Francuska napreduje, ali je, osim rjetkih pojedinaca, naišla na zatvorena vrata. Premijerka Elizabet Born je najavila da će morati da se traži kompromis. Ali, Makron nema tu vrstu temperamenta, a Elizabet Born iskustva, da sklapaju koalicije na ovaj način. Naslov u “Figarou” da je Makron pred izazovom da ne može da vlada, sve govori. Ruke su mu vezane. 

Šarl de Gol i Mišel Debre stvorili su 1958. godine Petu republiku, baš da bi se prekinulo stalno mijenjanje vlada. To je podrazumjevalo isključivanje proporcionalnog sistema. Makron je stalno najavljivao uvođenje bar djelimične proporcije u politički život, ali se nije usudio da to uradi, a Francuzi su u nedjelju ironijom sudbine glasali baš kao da su sami tako prilagodili režim. Ovaj sastav je najreprezentivniji u istoriji Pete republike. Samim tim, došlo se u politički bezizlaz.

Sve i da Makron odluči da raspusti skupštinu, na šta ima pravo, teško je zamisliti da bi mogao da “izbriše” toliko nezadovoljstvo građana izraženo u političkim ekstremima. Možda bi i gore prošao u ponovljenom glasanju. 

Politika se sada neće voditi ni u Jeliseju, ni u Matinjonu, već u skupštini. A Peta republika nije pravljena za ovakvu vrstu situacije. Sve to se događa u trenutku kada vlast na domaćem planu mora da podiže kupovnu moć, reformiše penzijski sistem i bolnice, socijalno osiguranje i školstvo, usred velikih izazova u Evropi i svijetu, rata u Ukrajini i energetske krize. Makrona samo sljedeće sedmice čekaju Evropski savjet, samit NATO i G7.

Do 5. jula, kada se predstavlja program vlade, Makron će nastojati da okupi većinu. Ako u tome ne uspije, što sada djeluje krajnje realno, može da se dogodi i da na dnevnom redu odmah bude izglasavanje nepovjerenja vladi. Melanšon je to već najavio.